Pregovori Zarifa i Kerija, sumnje oko postupanja SAD-a
SAHARTV - Džon Keri, ministar vanjskih poslova SAD-a je rekao da SAD neće stajati na putu inostranim bankama ili kompanijama u trgovini s iranskim kompanijama, koje više nisu izložene sankcijama.
Keri je u petak, na zajedničkom susretu s Mohammadom Dževadom Zarifom, ministrom vanjskih poslova Irana, tražio od inostranih financijskih institucija da, ako imaju pitanje, traže odgovor od američkih zvaničnika. On je rekao da oni ne trebaju misliti da je nešto, što je nekada bilo zabranjeno, i dalje zabranjeno. Isto tako ne trebaju misliti da će trgovina s Iranom, koja je i dalje zabranjena američkim kompanijama, biti zabranjena i inostranim kompanijama. Ove izjave Kerija popraćene su različitim pitanjima i procjenama informativnih i političkih krugova povezanih s iranskim nuklearnim sporazumom. Prema uvjerenju teoretičara, tačna provedba BARDŽAM-a najbolje je oruđe za potvrdu izjava ministra vanjskih poslova SAD-a. Dokazi pokazuju da SAD stvara prepreke oko provedbe BARDŽAM-a, te svoje evropske saveznike također stavljaju pod pritisak, kako bi se držali podalje od Teherana. S obzirom na takva postupanja, ne može se imati povjerenja u to što je ministar vanjskih poslova Irana izrazio nadu da će izjave Džona Kerija moći riješiti zabrinutost Evropljana zbog postupanja SAD-a. Zarif je i prije, na zajedničkoj konferenciji za medije s Federikom Mogerini, povjerenicom za vanjsku politiku Evropske unije, tokom njene posljednje posjete Teheranu rekao: ''Neophodno je da sve strane, posebno SAD, budu privržene svojim preuzetim obavezama ne samo na papiru, već i u praksi, te da otklone postojeće prepreke, posebno u bankovnom sektoru. Činjenica je da su brojne zapadne zemlje pod utjecajem SAD-a, i pod utjecajem tih pritisaka njihovi odnosi s Iranom su se suočili s problemima. Marietje Schaake (Maritže Šak), zvaničnica Evropskog parlamenta je s tim u vezi izjavila: "Evropa se pretvorila u taoca američke politike. Mi smo pregovarali kako bismo postigli nuklearni sporazum, ali sada SAD stavlja prepreke na putu njegove provedbe."
Vlada SAD-a je, nakon BARDŽAM-a, na dnevni red stavila pitanja čiji je cilj vršenje pritiska na Iran.
S tim u vezi je Vrhovni sud SAD-a u srijedu, 20. aprila, potvrdio da američki sudovi mogu, u sudskim parnicama koje se vode na osnovu tužbe žrtava tzv. terorističkih djela, koristiti blokirana sredstva Irana za plaćanje odštete žrtvama.
Pogled na izjave Džona Kerija potvrđuje da SAD, unatoč nuklearnom sporazumu, teži politici opstrukcije u odnosu na Iran. Keri je rekao da preostale sankcije SAD-a protiv Irana zbog testiranja balističkih raketa te zemlje i njihove prošlosti na polju ljudskih prava i podrške terorizmu nisu jedini razlozi nezainteresiranosti stranaca za razmjenu s Iranom, te je istakao da je ponašanje Irana uzrokom što su biznismeni zapali u sumnju oko pitanja ulaska na iransko tržište.
S obzirom na negativni pristup Bijele kuće prema Iranu i sumnje koje postoje u vezi s ponašanjem SAD-a, teoretičari su uvjereni da se teško može zamisliti da Obamina vlada bude htjela poduzeti više koraka u stvaranju povjerenja na tom polju. Zbog toga treba ponašanje SAD-a detaljno procijeniti putem kontakata i susreta visokih zvaničnika na nivou Ujedinjenih nacija u Njujorku, Ženevi i Beču. Jer, nastavak politike opstrukcija SAD-a na tom području može stvoriti probleme u provedbi BARDŽAM-a.
Iran i G5+1 imaju na tom polju koordinatore, i treba tokom perioda provedbe sporazuma putem komiteta koji je formiran s tom namjerom kontrolirati dobronamjernost provedbe BARDŽAM-a.
S tim u vezi, istovremeno s razgovorima Zarifa i Kerija u Njujorku, u Beču je također održan susret Irana i Grupe 5+1 na nivou zamjenika.
