SAHAR

SAHARTV - Na susretu između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i generalnog sekretara Sjeveroatlanskog vojnog saveza NATO-a Jans Stoltenberga u Bijeloj kući bilo je govora o mnogobrojnim svjetskim temama među kojima su Afganistan, Ukrajina i rješenje situacije sa Ruskom federacijom.

Koncentracija razgovora dvojica zvaničnika je bila oko dvije važne teme, odnosno uloge i obaveza NATO-a u očuvanju bezbjednosti Zapada i borbi protiv terorizma. Obama je rekao da je NATO najveći garant bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država i Evrope. Predsjednik Obama i generalni sekretar NATO-a Stoltenberg su naglasili isti stav o potrebi nasatavka i jačanja borbe protiv terorizma. Obama je rekao: "Sjedinjene Američke Države i NATO će nastaviti svoje aktivnosti i napore u Iraku, odnosno u sektoru borbe protiv DAIŠ-a kao i pružanju pomoći iračkim vlastima u borbi protiv ove tekfirijske skupine. SAD i NATO će nastaviti blisku saradnju i u drugim temama, kao što je to slučaj sa dešavanjima u Libiji." Generalni sekretar NATO-a je nakon susreta u Bijeloj kući rekao da je sa američkim predsjednikom postigao dogovor o nastavku saradnje u pravcu odbrane bezbjednosti i stabilnosti u svijetu, posebno u nekim svjetskim regionima, kao što je to slučaj sa Libijom.

Cilj susreta generalnog sekretara NATO-a sa američkim predsjednikom je određivanje budućih aktivnosti NATO-a u slučaju odnosa prema Ruskoj federaciji ali i nastavku aktivnosti NATO-a u borbi protiv terorizma, odnosno tekfirijske skupine DAIŠ. Jačanjem tenzija između Zapada i Ruske federacije došlo je do jačanja uloge NATO-a na istoku Evrope. SAD su odlučile da za četiri puta povećaju vojni budžet namijenjen za Evropu ali i neki drugi potezi, poput stacioniranja borbenih aviona u Holandiji i Islandu te stacionranje teškog naoružanja SAD-a u regionu Baltika i Istočne Evrope neki su od poteza koje je američka administracija učinila u odnosu na Rusku federaciju. I NATO je tokom posljednje dvije godine povećao svoje provokatorske aktivnosti prema Ruskoj federaciji. NATO je slijedio politiku širenja ka Istoku iako je protiv toga ustala Moskva, a jedan od koraka na tom putu jeste pitanje članstva Crne Gore u NATO-u.

Druga izuzetno važna tema o kojoj su razgovarati sekretar Stoltenberg i predsjednik Obama jeste pitanje sučeljavanje sa širenjem terorizma, odnosno terorističkih napada DAIŠ-a u regionalnim arapskim zemljama Iraku, Siriji i Libiji pa i u zapadnim zemljama, kao i načina djelovanja "međunarodne" koalicije protiv DAIŠ-a na Bliskom istoku. Ova koalicija sačinjena od 60 zemalja svijeta djeluje pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država. Od septembra 2014. godine vrši zračne napade na položaje tekfirija DAIŠ-a u Siriji. Ove vojne operacije nisu imale velikog učinka i djelotvornosti protiv tekfirija DAIŠ-a dok su istovremeno nanijele veliku materijalnu štetu privrednoj infrastrukturi u Siriji i Iraku. U velikom broju slučajeva ove snage su djelovale i po civilnim ciljevima u ove dvije zemlje.

Sa druge strane, iskrenost SAD-a i navedene "međunarodne" koalicije protiv DAIŠ-a je stavljena pod veliki znak pitanja. Jedno od najvažnijih pitanja jeste da li stvaranje i širenje terorističkih i tekfirijskih skupina, kao što je to DAIŠ, jedan od metoda kojim se koriste SAD i saveznici u NATO-u, posebno Velika Britanija, Francuska, Turska ili Kraljevina Saudijska Arabija u djelovanju protiv legalnih vlasti u Siriji? Stoga, može se reći da čak i kada bi SAD djelovale u sklopu "međunarodne" koalicije protiv DAIŠ-a i bombardovale položaje tekfirija u Siriji i Iraku, njihova primarna namjera nije uništenje terorističke skupine DAIŠ nego je to ograničavanje djelovanja i teritorije pod kontrolom navedene tekfirijske skupine u cilju njihovog korištenja u druge svrhe i namjere Bijele kuće na Bliskom istoku.