Putinova diplomatija u Siriji
SAHARTV - Američki štampani mediji poput New York Times-a i Wall Street Journal-a su usporedili američku politiku na Bliskom istoku sa ruskom te su istakli veliko iznenađenje zbog odluke ruskog predsjednika da podrži primirje u Siriji i povuče svoje vojne snage iz ove zemlje.
Prema pisanju američke štampe, Rusija ima dobre izgleda da Siriji donese mir i to koristi da zacementira veze sa svim važnim faktorima na Bliskom istoku, u trenutku kada je Obamina administracija „slaba i pasivna“ u tom dijelu svijeta.
„U Moskvi, kao i među diplomatama i političarima u nekim zemljama Bliskog istoka i Zapada raste osjećaj da Rusija ima veće šanse od drugih da kombinuje uticaj na sirijskog predsjednika sa svojom vojnom snagom na sirijskom nebu i da osigura rješenje sirijskog konflikta“, ističe se u američkoj štampi.
Uspjeh u Siriji biće samo prvi potez mnogo veće strategije širenja u regionu što uključuje i „uspostavljanje savezništva sa svim ključnim igračima u regionalnoj areni“.
Rusija je već značajno unaprijedila odnose sa zemljama kao što su Irak, Egipat i Iran, što potvrđuju nedavne posjete visokih delegacija, novi sporazumi o saradnji i povećana vojna pomoć. Kao na primjer Bagdad. „Iračka vlada očigledno vjeruje da ne dobija adekvatnu pomoć od SAD i EU u borbi protiv DAIŠ-a. Okrenula se Moskvi za podršku i sada dobija rusku pomoć u vidu sporazuma o obavještajnoj i sigurnosnoj saradnji“, ističe štampa.
Nisu sve sile u regionu dočekale rusku operaciju u Siriji raširenih ruku.
„Turska i Saudijska Arabija su bijesne na Putina, najviše zbog toga što intervencija Rusije sada komplikuje ostvarenje strateških ciljeva tih zemalja u regionu“, ističe se.
Iako Ankara i Rijad podržavaju pobunjenike koji se bore da svrgnu legitimni režim u Damasku, obje zemlje žele da sa Moskvom razgovaraju o sirijskom konfliktu i mogućim načinima za njegovo rješavanje. Kralj Salman navodno planira put u Rusiju da sa predsjednikom Putinom razgovara o ovoj i drugim temama.
Poslije zvanične molbe Damaska, Rusija je počela međunarodnu kampanju za obračun sa ekstremističkim grupama u Siriji. Zračne operacije ruske avijacije bile su uspješne, ubijeno je na stotine pripadnika DAIŠ-a i drugih terorista, a uništeni su i komandni centri, oprema i podzemna skloništa.
Rusija od 5. marta čeka reakciju Vašingtona na plan o mjerama koje se primjenjuju u slučajevima sistematskog kršenja primirja. Generalštab oružanih snaga Ruske Federacije saopćio je da je spreman da samostalno nadgleda mirovni proces u Siriji. Ameriku mir očigledno ne zanima.
Generalštab ruske vojske predložio je i da se održi hitan sastanak sa američkim vojnim zvaničnicima.
Odgovor na pitanje zašto je Rusija donijela ovakvu odluku i potpuno preuzima nadgledanje mirovnog procesa prije svega leži u činjenici da SAD mir pretjerano ne zanima.
Odluka dolazi uporedo sa najavom da bi u pregovore i političku tranziciju, ukoliko do nje dođe, trebalo da se uključe dodatne sirijske grupe, odnosno sirijska patriotska opozicija. Pored toga, očigledno je da SAD nemaju neki prevelik interes za uspostavljanje mira u Siriji. Rusija na ovaj način vjerovatno vrši pritisak na Ameriku da počne da djeluje u pravcu mira. S druge strane, ona zapravo vrši pritisak i preko medija i ukazuje na to da Amerika ne sarađuje u punoj mjeri.
