Uvjet SAD-a za ukidanje sankcija Rusiji
SAHARTV - Džon Keri, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova SAD-a je danas (srijeda) izjavio da će se sankcije nametnute Rusiji nastaviti dok god Rusija dominira nad Krimom.
Poluotok Krim se u martu 2014, nakon održanog referenduma, odvojio od ukrajinskog teritorija i pripojio Rusiji. Ukrajina i njeni saveznici ne prihvaćaju taj referendum. Zapadne zemlje su nakon pripajanja Krima ruskom teritoriju započele primjenu privrednih sankcija Moskvi. Barak Obama, predsjednik SAD-a je prije otprilike dvije sedmice produžio još godinu dana sankcije vezane za miješanje Rusije u pitanja Ukrajine. Unatoč tome, to je prvi put da jedan američki zvaničnik, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, govori o povratku Krima Ukrajini kao preduvjetu za ukidanje zapadnih sankcija Rusiji. Zapadne zemlje pod vodstvom SAD-a, nastavkom provođenja sankcija prema Moskvi, stavljaju naglasak na nastavak pritisaka s ciljem bacanja Moskve na koljena oko ukrajinskog pitanja. Zvanični izgovor za nametanje širokih sankcija SAD-a, Evropske unije i nekih drugih zemalja, poput Japana, Kanade i Australije, protiv Rusije je ukrajinska kriza i podrška Moskve opoziciji u regiji Donbasa (Donjecka i Luganska) na istoku Ukrajine, te pripajanje Krima. Nasuprot tome, Moskva se nije predala naspram pritisaka zapada, te i dalje naglašava svoj stav i očuvanje poluotoka Krima. Rusija je također nametnula recipročne sankcije Evropskoj uniji i drugim zemljama zapadnog bloka. SAD igraju glavnu ulogu u poticanju na nastavak ovog procesa. SAD kao predvodnik zapada zauzele su neprijateljski pristup prema Rusiji, i provele široke mjere za nametanje različitih ograničenja protiv Moskve, uz pomoć svojih evropskih i neevropskih saveznika. Američke mjere protiv Rusije uključuju političku, ekonomsku, sigurnosnu i vojnu sferu. Cilj SAD-a u ekonomskoj sferi je da, nametnajem sankcija i kontinuiranim slabljenjem ekonomije Rusije, natjera Kremlj da prihvati uvjete zapada i riješi urkajinsku krizu. Za Moskvu, koja je uspjela da iskoristi ukrajinsku krizu kao zlatnu priliku za pripajanje Krima, popuštanje pred zahtjevom SAD-a i povratak poluotoka Krima je pitanje čija je realizacija neostvariva. Prema mišljenju zvaničnika Kremlja, Krim nikada nije uistinu bio dio Ukrajine, već je Nikita Hruščov, tadašnji lider Sovjetskog saveza, 1954. godine prepustio taj poluotok Ukrajini. Zvaničnici Kremlja poluotok Krim smatraju dijelom ruskog teritorija, koji je nepravedno odvojen od te zemlje i koji se sad vratio matici zemlji. Rusi zbog toga ni pod kojim uvjetom ne namjeravaju da ga vrate Ukrajini. Istovremeno, Moskva se nije predala pred pritiscima zapada i naglašava svoj stav o pitanjima poput ukrajinske krize i vječnom pripadanju Krima Rusiji. Stoga se može predvidjeti da će se proces suprotstavljanja SAD-a i Rusije, posebno s obzirom na kontradiktorne stavove dviju zemalja oko ukrajinske krize, i dalje nastaviti.
