Grčki premijer žestoko kritikovao MMF
SAHARTV - Aleksis Cipras, premijer Grčke je oštro kritikovao način ophođenja Međunarodnog monetarnog fonda prema Grčkoj.
Aleksis Cipras je izjavio da će timovi Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) vjerovatno 10. marta nastaviti reviziju reformi koje sporovodi Atina, aludirajući da je do odgađanja tog procesa došlo zbog podjele među kreditorima.
"Moja procjena je da će se visoki predstavnici povjerilaca vratiti u prvih deset dana marta", rekao je Cipras u televizijskom intervjuu.
"Između kreditora mora doći do konačnog dogovora, tako da možemo krenuti naprijed", rekao je on.
Međunarodni kreditori Grčke - EU, Evropska centralna banka i MMF - završili su prvu fazu revizije prije gotovo mjesec dana, ali je od tada načinjen mali napredak.
Glavna tačka razdora je penziona reforma, koju je isplanirala Ciprasova ljevičarska vlada, za koju MMF smatra da je nedovoljna.
Cipras je pak rekao da MMF mora da se "vrati u stvarnost" kada je po srijedi taj problem i da odluči da li i dalje želi da bude dio spasilačkog programa.
"Ako želimo da idemo naprijed, MMF mora da se vrati u realnost", naveo je grčki premijer i dodao da se od "MMF-a mora tražiti jasan stav - da li se slažu s programom i ostaju, ali sa realističnim ciljevima, ili ako se ne slažu i žele da izađu iz njega, onda neka to kažu pravovremeno".
Cipras je istakao da Grčka može da podmiri svoje finansijske potrebe bez MMF-a, ukazujući na prošlogodišnju dokapitalizaciju grčkih banaka, koja je sprovedena s manjim dijelom sredstava od onih koja su bila prvobitno namijenjena.
"Nije nam bilo potrebno 25 milijardi eura, kako je prvo izračunato, već 5,7 milijardi...možemo da zadovoljimo naše potrebe za finansiranjem bez prisustva MMF-a".
MMF je sarađivao sa EU u dva prethodna spasilačka paketa za Grčku od 2010, ali je međunarodni kreditor, sa sjedištem u Vašingtonu, saopćio da neće učestvovati u trećem programu bez vjerodostojnih reformi i sporazuma sa Briselom o smanjenju tereta grčkog duga.
Šef MMF-a za Evropu upozorio je prošlog mjeseca na opasnost da "pretjerano optimistična predviđanja uskoro ne prouzrokuju ponovni strah od Gregzita i gušenje investicione klime".
Dodao je da je penziona reforma presudna, budući da Grčka troši oko 17 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) na penzije, prema podacima Eurostata, što je više od bilo koje druge članice EU.
U jednom momentu prošle godine postojala je bojazan da će Grčka morati da izađe iz eurozone, zbog prekoračenja roka za plaćanje duga MMF-u, koji je skeptičan u pogledu sposobnosti Atine da sprovede reforme za smanjenje ogromnog javnog duga.
Međutim, u julu 2015, EU je ušla u novi 86 milijardi eura vrijedan paket finansijske pomoći Grčkoj kom se MMF nije priključio u zamjenu za sprovođenje ekonomskih mjera i penzione reforme, koje su još uvijek predmet žestoke debate. Prema planu reformi socijalnog osiguranja, godine starosti za penzionisanje se povećavaju, penzija se smanjuje za 20 posto dok će biti povećan porez poljoprivrednicima i privatnicima.
