Upozorenje Merkelove na neophodnost zaštite vanjskih granica EU
SAHARTV - Angela Merkel, njemačka kancelarka je pozvala na zaštitu vanjskih granica Europske unije.
Merkel je u svom sedmičnom govoru pozvala na sprječavanje ugrožavanja šengenskog prostora. Moramo štititi naše vanjske granice ako želimo da očuvamo Šengen, naglasila je ona u video-poruci objavljenoj na sajtu njemačke vlade. Ukoliko se ne uspije u zaštiti vanjskih granica, onda je prostor slobodnog kretanja na našem zajedničkom tržištu, koji je osnova blagostanja, u opasnosti, upozorava Merkel. Ona je ocijenila da su zemlje članice EU jedinstvene u stavu da se to mora spriječiti. Prema njenim riječima, trenutno zaštita vanjskih granica ne uspijeva tamo gdje postoji vodena granica, zbog čega se zalaže da se zajedno sa Turskom pronađe rješenje. Pojedine europske zemlje pak traže da se izbjeglice vrate u Tursku. Austrija traži od agencije za granice Evropske unije Frontex da direktno vraća izbjeglice koji pokušavaju doći do Grčke u Tursku, kazao je u subotu austrijski kancelar Werner Faymann. On je rekao da je predložio ovo "optimalno rješenje" turskom premijeru Ahmetu Davutoglu u četvrtak na donatorskoj konferenciji u Londonu. Faymann je rekao da je ovaj pristup "jedina potpuno učinkovita mjera da se razbije trgovina" migrantima. Sadašnja situacija s izbjeglicama nije ništa novo za Njemačku. Slične, gotovo istovjetne rasprave vođene su i prije 20 godina. Kancelarka Angela Merkel je prije nekoliko dana unekoliko odstupila od svog često citiranog slogana „Uspjet ćemo!“ i rekla da Njemačka većini pridošlica pruža samo privremenu zaštitu te da od izbjeglica iz Sirije i Iraka očekuje da se po završetku oružanih borbi vrate u domovinu. To je problematična debata u pogrešno vrijeme i umnogome podsjeća na devedesete godine za vrijeme i poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Izbjeglice su se tako i vratile što je prije bilo moguće, jer su to njemački političari nedvosmisleno i najavili izbjeglicama još prilikom ulaska u Njemačku koja je te ljude službeno samo „trpjela“. Tako se naime birokratski nazivao boravišni status koji su imale izbjeglice: „Duldung“, što znači „trpljenje“. Do ljeta 1998. je od 350.000 bosanskohercegovačkih izbjeglica, koliko ih je bilo u početku, 250.000 njih napustilo Njemačku, kako je to u septembru te godine u svom izvještaju naveo tadašnji povjerenik njemačke vlade za izbjeglice Dietmar Schlee. To je bilo u skladu sa sporazumom o postupnom vraćanju izbjeglica koji su dvije zemlje potpisale. Turska je također potpisala ugovor prema kojem će dobiti pomoć u vrijednosti 3 milijarde eura u zamjenu za sprječavanje odlaska izbjeglica sa njene teritorije u Europu.
