Zabrinutost OPEC-a zbog slobodnog pada cijena nafte u svijetu
SAHARTV - Predsjednik OPEC-a je izrazio nadu da će članice ove organizacije na vanrednom sastanku analizirati pitanje slobodnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu.
Emanuel Ibe izrazio je očekivanje da će vanredni sastanak biti održan početkom marta. "Rečeno je da će, ukoliko cijene opet padnu na 35 dolara po barelu, biti zatražen vanredni sastanak", podsjetio je on. Cijene sirove nafte nastavile su padati pošto se globalna geopolitička situacija i ne mijenja previše. Snažan dolar, kontinuirana proizvodnja iznad potreba svjetskog tržišta te smanjena potražnja, doveli su naftu na najnižu cijenu još od 2003. godine. Nije poznato da li će se uskoro, i na kojoj cijeni, zaustaviti pad nivoa cijena sirove nafte, no unutar OPEC-a je sve više onih koji pozivaju na novi hitan sastanak na nivou cijele grupacije, na kojem bi se preduzele mjere za zaustavljanje neprirodnog nastavka padanja cijena.
Predsjednik OPEC-a, Emmanuel Ibe Kachikwu, inače Nigerijac, izjavio je da bi se vanredni sastanak na nivou grupacije mogao organizovati početkom marta, pošto su brojne članice iskazale zabrinutost za svoju ekonomsku sigurnost.
Cijena sirove Brent nafte je pala na 30,44 dolara po barelu, da bi potom skočila na 31,26. I pored toga, zabilježen je pad od još 1%, pa se sve realnijim čine pretpostavke da bi nafta mogla dostići cijenu koju je imala još 2003. godine.
West Texas Intermediate (WTI) je trenutno na 30,91 dolar po barelu, što predstavlja oko 20% pada u odnosu na početak 2015. godine.
Sve je ovo izazvalo pometnju u OPEC-u, pogotovo u manjim proizvođačima poput Brazila, Venecuele ili Nigerije, koji uopće ne mogu pokriti troškove proizvodnje. S druge strane, Saudijska Arabija i dalje drži čvrst stav da neće mijenjati svoj udio nafte na svjetskom tržištu i da neće smanjivati svoju proizvodnju, iako je i sama pogođena trenutnim stanjem.
Iako zbog ekonomije obima Saudijska Arabija uspijeva puno lakše pokriti svoje troškove za razliku od manjih proizvođača, smanjenje cijena nafte je i Arabiji donijelo ogromne probleme. Samo u prošloj godini, zabilježen je deficit od 100 milijardi dolara, što je za posljedicu imalo porast poreza u državi i razmišljanje o stavljanju određenih državnih kompanija na berzu, kako bi se pokrio deficit.
Čak su i Sjedinjene Američke Države, koje imaju najveća skladišta za naftu na svijetu, u situaciji da su ta skladišta puna i da ubrzo neće imati gdje da odlažu višak proizvedene nafte.
“Budućnost naftnih proizvođača ne izgleda baš najbolje”, smatra profesor emeritus Paul Stevens, koji dodaje:“Pojedinci razmišljaju o kupovini i čuvanju nafte sve dok cijene ponovo ne skoče. Ali pravi problem je što one nikad neće skočiti, sve dok se proizvodnja drastično ne smanji ili ponuda drastično ne poraste. Sve što ćete na kraju dobiti jeste da ćete svoju naftu morati prodati, a prodate li je, cijene će ponovo krenuti prema dolje”.
Kompanije u skoro svim sektorima biznisa ipak nemaju problem sa nižim cijenama sirove nafte, koje su donijele i znatno niže cijene goriva, pa su mnogi proizvođači uspjeli poslovati mnogo rentabilnije u posljednje vrijeme. To je za posljedicu imalo i smanjenje cijene nekih proizvoda, pa su pozitivne posljedice pada cijena nafte u određenom obimu osjetili i krajnji kupci proizvoda i usluga.
