Trusni Irak dobio kredit od Svjetske banke
SAHARTV - Svjetska banka je pristala na davanje kredita u iznosu od 1,2 milijarde dolara Iraku s ciljem poboljšanja ekonomske i finansijske situacije u ovoj zemlji, a kredit se treba realizirati prije isteka 2015. godine.
Irak proživljava veoma teške dane. Ova država je suočena s veoma velikim izazovima u domenu sigurnosti, ekonomije i politike. S tim u vezi, ekonomski problemi Iraka su uporastu pod pritiskom političkih problema u ovoj zemlji. Irak ovisi o novcu od prodaje nafte, a naftni sektor čini 90 posto prihoda iračke vlade. Prije ovoga, u sedmom mjesecu tekuće godine, Međunarodni monetarni fond (MMF) je odobrio hitnu kreditnu liniju Iraku u vrednosti od 1,24 milijarde dolara, uz obrazloženje da je toj državi potrebna dodatna finansijska podrška u svjetlu sukoba sa pripadnicima tzv Islamske Države (DAIŠ i sunovrata cijena nafte. "Dvostruki šokovi sa kojima je suočen Irak, u vidu pobune pripadnika tzv Islamske države i pada globalnih cijena nafte, značajno su uvećali budžetski deficit vlade", navodi se u saopćenju zamjenika generalnog direktora MMF-a Micuširo Furusava, prenosi agencija Frans pres. "Akcije iračkih vlasti za hvatanje u koštac sa šokovima, uključujući znatna fiskalna prilagođavanja i održavanje deviznog kursa, kreću se u dobrom smjeru. Međutim, još uvijek ostaje veliki fiskalni jaz", navodi se u saopćenju Furusave. MMF je, takođe, saopćio da je privreda Iraka protekle godine registrirala pad od 2,1 odsto, i da bi ove godine mogla ostvariti rast od 0,5 odsto. S druge strane, 13. jula tekuće godine, Irak i Svjetska banka potpisali su 350 milijuna dolara vrijedan ugovor o zajmu finansiranja obnovu gradova oslobođenih od militanata. Ovaj ugovorni posao u Bagdadu je obilježio prvu međunarodnu pomoć za obnovu ratom devastiranih područja u regiji.
Ministar financija Hošjaar Zibari je rekao da trećina novca će ići popravci cesta i mostova, slični iznosi će dodjeljeni obnovama elektroenergetske mreže, vode i kanalizacija.
Irak se suočava sa deficitom od oko 20 milijardi dolara ove godine, te se bori sa niskim prihodima od nafte uz nošenje bremena rata sa DAIŠ-om.
Teroristi drže područja u sjevernom i zapadnom Iraku, ali su istjerani iz dijelova Dijala i Salahuddin provincija uz pomoć stranih vojnih snaga u zračnim udarima.
Velike štete nastale tim bitkama su napustile iračku vladu, čiji prihodi su oštećene od prepolovljavanja cijena nafte u svijetu.
“Ovo je prva izravna materijalna pomoć za obnovu i stabilizaciju, te normalizaciju života na područjima oslobođenim od DAIŠ-a”, rekao je tada Zibari na svečanosti potpisivanja u Bagdadu, pozivajući se na DAIŠ. On je rekao u da je tim sporazumom odobren 15-godišnji kredit na 1% kamate.
Irak je također dobio obećanja financijske potpore za fond državne obnove iz SAD-a, Europske unije, Japana i pojedinih europskih zemalja, tvrdi Zibari, ali ovaj kredit je bio prvi konkretno realiziran. S druge strane, jučer su ministri finansija 15 članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda jednoglasno usvojili rezoluciju koja povezuje postojeće mjere u vezi sa zabranom finansiranja grupe tzv Islamska država Irak i daje uputstvo za provođenje tih regulativa. Grupa DAIŠ, koja zarađuje kroz otkupnine za otete osobe i druge kriminalne aktivnosti, već je meta UN-ovih sankcija prema rezolucijama koje se odnose na poslove s Al-Kaidom. Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države, Turska i Irak objavili da aktivno ciljaju izvore prihoda te grupe.
Usvojena rezolucija, koju sponzoriraju SAD i Rusija, postavlja DAIŠ na isti nivo s Al-Kaidom, što dovoljno pokazuje rastuću prijetnju koju ta oružana grupa predstavlja.
