Neke europske zemlje obustavljaju prihvat migranata
SAHARTV - Europske zemlje su i dalje nemoćne naspram izbjegličke krize, i u vrijeme kada stotine migranata suočavaju se sa zimom i hladnoćom na granicama različitih europskih zemalja, zvaničnici ovih zemalja su zvanično obavijestili da neće prihvatati izbjeglice upozorivši na nastavak ovog procesa.
Péter Szijjártó, ministar vanjskih poslova Mađarske , jučer je ukazujući na to da su zemlje Europske unije ostale nemoćne naspram najezde migranata u ove zemlje, rekao: ''Zasigurno, desetine hiljada drugih migranata će u budućnosti ući u Eruopu, i taj proces će se nastaviti.'' On je ukazujući na to da njegova zemlja nije kadra uspostaviti sigurnost na svojim granicama, Šengen je opisao neučinkovitim kda je riječ o čuvanju europskih granica. Péter Szijjártó je takođe uputio oštre kritike na račun plana raspodjele migranata. Zastupnici u mađarskom parlamentu su nedavno usvojili amandman protivljenja planu raspodjele migranata Europske unije, slijedeći put vlade ove zemlje u smjeru sučeljavanja sa Briselom u raspodjeli 160 hiljada migranata. Takođe, mađarski parlament izglasao je zakon koji vladu te države obavezuje da idućeg mjeseca na sudu uloži tužbu protiv EU odluke o obavezatnim kvotama za relokaciju izbjeglica. Zakon donesen 16. novembra tvrdi da sustav kvota ignorira europski princip supsidijarnosti te da nacionalnim parlamentima ne daje mogućnost da izraze svoje mišljenje. Kako bi se podijelio teret, plan EU predviđa da se širom Europe relocira 120.000 tražitelja azila iz Italije i Grčke, a Mađarska bi u iduće dvije godine trebala primiti najmanje 2000 izbjeglica. Mađarska je na EU sastanku u septembru glasala protiv tog plana. Istovremeno, Evropska komisija je prije dvije sedmice odbila analizu Češke prema kojoj mehanizam preraspodjele izbjeglica nije u skladu sa europskim zakonima i poručila Pragu da ako zemlja odbija kvote, može da tuži Europsku uniju sudu. S druge strane, makedonska policija upotrijebila je suzavac protiv stotina većinom pakistanskih izbjeglica koji su u srijedu - tražeći prolaz prema sjevernoj Europi - pokušali ući iz Grčke u Makedoniju. Oko 1.500 Pakistanaca, Marokanaca i drugih Azijaca već sedmicama čeka na ničijoj zemlji između Grčke i Makedonije nakon što su zemlje na tzv. Balkanskoj ruti počele filtrirati izbjeglice i dopuštati prolaz samo onima iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Protest je izbio među očajnim izbjeglicama koji su danima zaglavljeni u šatorima na granici, na temperaturama jedva iznad smrzavanja. Do nasilja je došlo nakon što je njih oko 200 počelo hodati nekoliko kilometara duž novopodignute ograde u potrazi za alternativnim ulazom. Policija se na njih obrušila gumenim mecima, suzavcem i granatama za omamljivanje.
Nakon što su ih otjerali, dio izbjeglica je kasnije srušio ogradu i blokirao put osobama iz Sirije, Iraka i Afganistana, kojima je prolaz još uvijek dozvoljen.
Nakon sukoba, organizacija Liječnici bez granica preselila je svoju kliniku van kampa, gdje sada liječi slučajeve ozeblina, hipotermije i samoozljeđivanja očajnih izbjeglica. Uz to je 22-godišnji marokanski državljanin u četvrtak umro od strujnog udara, nakon što je dotaknuo visokonaponski kabal iznad željezničke pruge. Makedonski premijer Nikola Gruevski najavio je da će njegova vlada, ako i ostale države donesu sličnu odluku, razmotriti dozvolu prolaska svim izbjeglicama. "Ako dobijemo signal da će ih primiti, nama neće biti problem promijeniti politiku", rekao je.
Odluka o strožim kriterijima za ulazak izbjeglica, u sklopu koje se prolaz dozvoljava samo osobama iz Sirije, Afganistana i Iraka, ali ne i onima koji ne dolaze iz zemalja zahvaćenih ratom, ozbiljan je udarac vladavini prava kojim se ljude, koji tragaju za utočištem, stavlja u nesigurnu poziciju.
