Natanjahu u Sjedinjenim Američkim Državama
Nov 10, 2015 05:20 Europe/Sarajevo
SAHAR TV- Jedan od glavnih ciljeva posjete cionističkog premijera Sjedinjenim Američkim Državama je razvoj vojne saradnje sa SAD-om.
Cionistički režim godišnje od Sjedinjenih Američlkih država ima na raspolaganju tri milijarde dolara za vojne svrhe i za jačanje odbrambenog sisitema "Čelična kupola". Američki predsjednik Barack Obama i izraelski premijer Benjamin Natanjahu sastali su se u Washingtonu.To je njihov prvi susret od kada su svjetske sile, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, postigle dogovor o iranskom nuklearnom programu. Na ranije zahlađenje odnosa Washingtona i Tel Aviva utjecao je i stav Obamine administracije da Izrael mora ostati posvećen rješenju dvije države sa Palestinom.Nedaleko od Bijele kuće održani su protesti podrške Palestini.Na početku susreta dvojica lidera naglasili su čvrste veze dvije države. Veliki dio razgovora bio je posvećen incidentima između Izraelaca i Palestinaca. Natanjahu je ranije naglasio kako je bitno da SAD nastavi s vojnom pomoći Izraelu kako bi se on mogao braniti od "svake prijetnje". Izrael i SAD trebaju se dogovoriti o budućem iznosu američke vojne pomoći vlastima Izraela, jer SAD finansira izraelski vojni budžet s gotovo dvadeset posto.Sjedinjene Američke Države su od 2007. godine, u okviru desetogodišnjeg dogovora, izdvojile trideset milijardi dolara pomoći Izraelu, odnosno po tri milijarde dolara godišnje.Obama je nedavno najavio da je spreman potpisati novi dogovor na isti period od deset godina. Za sada se ne zna o kojem je iznosu riječ, o čemu će se dogovoriti dvojica zvaničnika.Izrael želi dobiti najmodernije borbene aviona F-35, što je najskuplji oružani program Pentagona. Za sada je naručio 33 takva aviona, a prva isporuka treba stići naredne godine.Izrael je osudio sporazum šest velikih sila, među kojima i SAD-a, s Iranom o nuklearnom programu te zemlje, kojim je, u zamjenu za odustajanje od tog programa, Teheranu obećano postepeno ukidanje međunarodnih sankcija. Nada i promjene“ – odvažiti se na novi početak na svim stranama, i u spoljnoj politici. To je nekada obećao jedan elokventni američki predsjednički kandidat. Barak Obama je, nakon izbora za predsjednika SAD, želio da uspostavi mir na Bliskom istoku. Činjenica je da je bilo mnogo njegovih pokušaja da pokrene Izraelce i Palestince na postizanje kompromisa. Uzalud. U međuvremenu je postao skroman. Predsjednik se nada da će izraelski premijer Benjamin Netanjahu barem na riječima izjasniti za rješenje u vidu uspostavljanja dvije države. Pri tome Obama zna slijedeće: Izrael i dalje širi svoja naselja na Zapadnoj obali, a Palestinci se ne odriču nasilja.Obamu očekuje teško balansiranje. Američki predsjednik mora da iz unutrašnjopolitičkih razloga ispuni brojne želje Izraelaca za novim oružjem. Ali ipak ne sve. Jer drugi partneri SAD u regionu – poput Egipta, Saudijske Arabije ili Jordana – takođe imaju bezbjedonosne interese. Bijela kuća mora i to da uzme u obzir. Tektonska težišta bezbjednosne politike se pomjeraju. Obamin neuspjeh u mirovnom procesu na Bliskom istoku, otrijeznio je mnoge u Vašingtonu. Stanje je zamršeno – u Siriji, u Iraku, ali i drugdje. Pored toga, tu su i niske cijene nafte. Interesovanje Vašingtona za Bliski istok slabi. Unosnije je usmjeriti pogled na istočnu Aziju. Tamo može da se zaradi novac. A konflikti na Bliskom istoku samo koštaju. Mir na Bliskom istoku ostaje san, u najmanju ruku za sada.
