SAHAR

SAHARTV - Slijetanje prvog ruskog humanitarnog aviona nakon početka napada Saudijske Arabije na Jemen, te nakon razilaženje u stavovima Rijada i Moskve o sirijskoj krizi, povećali su razilaženje u odnosima Saudijske Arabije i Rusije.

Jedna od najvažnijih posljedica regionalnih kriza u Zapadnoj Aziji, posebno u Jemenu i Siriji, jeste podjela regionalnih zemalja ali i svjetskih sila. Ta podjela je rezultirala pogoršanjem regionalnih kriza koje ulaze već u petu godinu. S druge strane, odnosi Rusije i Saudijske Arabije, koji nikad nisu bili bez problema, danas su prilično napeti, i to se navjerovatnije neće promijeniti u bliskoj budućnosti. To nije samo zbog njihovih suprotstavljenih pristupa rješenju krize u Siriji. Razlog je što su Moskva i Rijad na različitim stranama kada je riječ o transformaciji Bliskog istoka. Tokom hladnog rata Moskva je pažnju usmjerila na sekularne političke režime na Bliskom istoku kao što su Egipat, Sirija i Irak. S obzirom da je monarhija i teokratska država Saudijska Arabija odmah je otpala sa te liste potencijalnih sovjetskih saveznika ili partnera. U međuvremenu, Rijad je komunistički režim smatrao antiislamskim i nekompatibilnim sa saudijskim vrijednostima.
U isto vrijeme, Rusija ima i svoje zamjerke Saudijskoj Arabiji. Rijad je tokom osamdesetih godina 20. stoljeća podržao talibane u Afganistanu i Saudijci su podržali sporazum sa Vašingtonom u cilju smanjenja cijena nafte, što je Sovjetima smanjilo prihod od izvoza nafte. Ovakva atmosfera nije ostavila mnogo prostora za saradnju, ali je Moskva nakon dolaska Mihaila Gorbačova na vlast počela da gleda Bliski istok iz druge perspektive. Ona je 1990-1991 ostavila svog nepredvidivog saveznika Sadama Husejna i nije se protivila vojnoj akciji "Pustinjska oluja". Diplomatski odnosi SSSR i Saudijske Arabije obnovljeni su 1990. i to je mogao da bude uspješan početak duge saradnje. Ali, dalji razvoj situacije pokazao je da se odnosi Moskve i Rijada suočavaju sa drugim izazovima. Problemi su se vrlo brzo pojavili kada je devedesetih godina prošlog stoljeća Saudijska Arabija počela da prebacuje novac radikalnim organizacijama u Rusiji i drugim postsovjetskim zemljama. Dio tih finansijskih sredstava "hranio" je ekstremiste i ohrabrio ih da nastave svoj krvavi posao. Saudijski militanti borili su se i na strani separatista u čečenskim ratovima. Moskva je od početka ustanaka na Bliskom istoku, posebno nakon što je izbio rat u Libiji, opravdano sumnjala da Saudijska Arabija finansira i naoružava snage protiv Gadafija. Moskva je kasnije bila užasnuta odlukom Rijada da uguši opoziciju u Bahrejnu. To je izgledalo kao klasična igra dvostrukih aršina - podržati libijsku opoziciju, a ubijati demonstrante u Bahrejnu. Bilateralni odnosi su se pogoršali kada je Rijad snažno podržao opoziciju u Siriji. Sa stanovišta Moskve Saudijska Arabija je ključni igrač u američkoj igri u stvaranju jedinstvenog fronta protiv Irana, što je stara ideja koju je Vašington prvi put pokušao da primijeni u praksi 1980. Neće biti pretjerivanje reći da je aktuelna kriza u odnosima Rusije i Saudijske Arabije najgora od devedesetih godina 20. stoljeća. Situacija je veoma eksplozivna i može svašta da se dogodi, a zategnuti odnosi Rusije i Saudijske Arabije zavisiće od budućeg razvoja situacije na Bliskom istoku.