SAHAR

SAHARTV - Visoka komesarka Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini je upozorila na opasnost raspada Evropske unije zbog nesuglasica oko rješavanja teške izbjegličke krize, te je istovremeno tražila jedinstven i sveobuhvatan reakciju i odgovor svih članica EU prema ovoj krizi.

Internacionalni TV kanal SAHAR navodi da je komesarka Mogerini rekla: "Ako Evropljani na izbjegličku krizu i prihvat izbjeglica budu gledali prvenstveno iz ličnog i nacionalnog interesa, ova kriza će biti mnogo gora nego što je u današnjem obliku." Evropska unija mogla bi da se raspadne ako na migrantsku krizu ne odgovori kolektivno i sa instrumentima kojima raspolaže. To je upozorila je Federica Mogerini u intervjuu objavljenom u italijanskom dnevniku "Il sole 24 Ore". “Ukoliko se Evropljani zadovolje nacionalnim odgovorima na evropsku pojavu kriza će se pogoršati, sa lančanim reakcijama javnog mnijenja i nacionalnih vlada, ako ne upotrebimo instrumente na visini (tog zadatka)", rekla je Mogerini koja je i potpredsjednica Evropske komisije. "Bez tih instrumenata postoji rizik od raspada", rekla je ona i dodala da to važi i u obrnutom smjeru, ako se primjene instrumenti Unije "napraviće se skok ka integraciji" migranata. Da bi kontrolisala priliv migranata Austrija je najavila mjere obezbjeđenja granice sa Slovenijom, moguće i izgradnju ograde, što bi bila prva ograda u okviru Šengen zone, slobodnog kretanja. U telefonskom razgovoru sa predsjednikom Evropske komisije Žan Klod Junkerom (Jean Claude Juncker), austrijski kancelar Werner Faimman je rekao da "ogradama nema mjesta u Evropi", ali nije objasnio kakve su namjere austrijske vlade oko obezbjeđenja granica te zemlje. Junker je podsjetio da će biti oslobođen budžet u visini od 2,3 milijarde eura za rješavanje problema nastalih izbjegličkom krizom ali da je do sada aktivirano samo 275 miliona eura. Uprkos izjavama evropskih zvaničnika o potrebi rješenja izbjegličke krize jedinstveni i kolektivnim metodama dosadašnja praksa je pokazala da svaka od zemalja na vlastiti način se bori sa ovom krziom i da donosi jednokratne i samostalne odluke. Proteklih dana i Hrvatska je saopštila da namjerava, poput Mađarske, na svoje granice staviti bodljikavu žicu i druge prepreke i da će tako zaustaviti dolazak novog broja izbjeglica na svoj teritorij. Sa druge strane Slovenija je svojim potezom zabrane izlaska pridošlih izbjeglica preko svojih granica stvorila nova pitanja oko cijelog slučaja. Austrija je također saopštila da namjerava formirati jedan zid na granicama Šengen-zone u cilju zaštite svog teritorija pred dolaskom novog talasa izbjeglica. Beč je već saopštio da će osnažiti sigurnosne mjere na svojim granicama prema Sloveniji. Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke je saopštilo da u toj zemlji postoje rigorozni zakoni oko pitanja prihvata izbjeglica i azilata i da će zbog toga više hiljada azilatana sa Balkana biti vraćeno u matične zemlje. Ministar za pitanja izbjeglica u grčkoj vladi Janis Mozalas je izrazio protivljenje svoje zemlje odluci da se na teritoriji njegove zemlje smjesti između 50 i 60 hiljada izbjeglica. UNHCR je objavio da je od početka 2015. godine do danas preko Mediterana pristiglo 705.200 izbjeglica, ali da sirijske izbjeglice sa oko 280 hiljada izbjeglica, čine najveću populaciju u novom talasu imigranata koji su se zaputili ka evropskim zemljama. Ove godine 3.210 ilegalnih imigranata je život izgubilo u Sredozemnom moru tako da je posljednjih mjeseci ovaj prolaz jedan od najopasnijih za izbjeglice koje se kreću ka evropskim zemljama. U izvještajima se navodi da je primjetan veliki broj slučajeva namjernog potapanja brodica od strane krijumčara. Ratna stradanja i nestabilnost na zapadu Azije i sjeveru Afrike nastali arogantnom politikom Sjedinjenih Američkih Država i pojedinih zapadnoevropskih i lokalnih arapskih zemalja su doveli do stvaranja velikog broja izbjeglica što je evropske zemlje suočilo sa najvećom izbjegličkom krizom nakon okončanja Drugog svjetskog rata.