SAHAR

SAHARTV - Čelnici Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Slovenije, uz Srbiju, Makedoniju, Austriju i Njemačku danas (nedjelja) su učestvovali na sjednici u Briselu. Junker je prije ovog susreta tražio od evropskih zemalja da bez koordinacije ne šalju migrante u susjedne zemlje.

Predsjednik Evropske komisije je istakao da, kako bi se spriječilo dovođenje u opasnost Šengenskog sporazuma (o slobodi kretanja državljana iz zemalja članica Evropske unije), članovi te unije trebaju poštovati njene zakone. Vanredna sjednica čelnika balkanskih zemalja s glavnim zemljama koje prihvaćaju migrante održala se dan nakon što su čelnici Bugarske, Srbije i Rumunije na susretu u Sofiji upozorili da, ako Austrija i Njemačka zatvore svoje granice za izbjeglice, i oni će zatvoriti svoje granice. S nastavkom izbjegličke krize u Evropi, tenzije u regiji Balkana, kroz koji prolaze izbjeglice na putu za zapadnu Evropu, su se pojačale. Podstrekač ovog stanja bila je Mađarska, koja je zatvorila svoje granice prema zemljama Balkana, tj. Srbiji i Hrvatskoj, te su izbjeglice bile prisiljene da krenu prema Sloveniji kako bi stigle u Austriju, i potom Njemačku. Zbog toga je broj izbjeglica u Hrvatskoj postao izuzetno velik. Slovenija, koja se zbog poplave azilanata suočila s velikim problemima, objavila je da nema mogućnosti da ih primi, posebno zato što, prema tvrdnjama slovenskih zvaničnika, Austrijanci odgađaju primanje azilanata i dozvoljavaju ulazak samo dijelu njih.
Trenutno se Austrija i Njemačka suočavaju s problemom prihvata i smještaja izbjeglica, dok i unutar tih zemalja postoje brojna protivljenja prijemu azilanata. Zbir tih faktora uzrokom je da se pitanje izbjeglica suoči s rastućim komplikacijama, i čelnici triju zemalja s istoka Evrope, Bugarske, Rumunije i Srbije, upozorili su zemlje zapadne Evrope da je otvorenost njihovih granica uvjetovana mogučnošću ulaska izbjeglica u Asutriju i Njemačku, dok će u suprotnom i oni zatvoriti svoje granice za izbjeglice. Cilj današnjeg susreta čelnika balkanskih zemalja s čelnicima Njemačke i Austrije bilo je postizanje sporazuma na tom području, kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje dimenzija izbjegličke krize. Izbjeglice su se pretvorile u veliki problem za Evropsku uniju. Nesuglasice u Evropskoj uniji oko načina ophođenja s ovom raširenom humanitarnom krizom su bez presedana. Male zemlje na istoku Evrope, koje imaju mali broj stanovnika i homogeno društvo, zabrinute su zbog izbjegličke krize. Zbog toga čelnici velikih zapadnih zemalja traže druga rješenja za suočavanje s problemom azilanata, jer vlade s istoka Evrope odbijaju prihvat udjela izbjeglica koji im je unaprijed određen. Zbog velikog broja izbjeglica, prihvat, smještaj i iduće faze u bogatim evropskim zemljama poput Njemačke i Austrije pretvorili su se u nerješiv problem. Zemlje Balkana, koje su se dan za danom sve više suočavale s tom krizom, nisu sposobne da je riješe.