SAHAR

SAHARTV - Premijer Libana Tamam Selam je kritikovao međunarodnu zajednicu zbog indiferentnosti i slabe reakcije prema pitanju krize sirijskih izbjeglica koji su trenutno smješteni u Libanu.

Libanski premijer je tokom svog izlaganja na sjednici "Održivi razvoj" Organizacije Ujedinjenih nacija u Nju Jorku rekaoda međunarodna zajednica nije pravilno postupala prema pitanju krize sirijskih izbjeglica smještenih u Libanu, posebno kada je riječ o njihovom smještaju, te je sve troškove po tom pitanju prebacila na libanske vlasti. Prema njegovim riječima, troškovi koje iziskuje briga za sirijskim izbjeglicama su veći od jedne trećine libanskog nacionalnog bruto proizvoda dok međunarodna zajednica nije učinila ništa na nadoknadi tako velikih troškova koje je podnijela libanska vlast. Ovakav stav i odnos međunarodne zajednice prema libanskoj vlasti je suočio narod te zemlje sa ekonomskom i socijalnom krizom i problemima. Trenutno se u Libanu nalazi oko 1,2 miliona sirijskih prognanika što je izuzetno negativan faktor u postizanju ekonomskog razvoja, socijalne pravde pa i zaštiti životne okoline. Liban je zemlja koja se sa Sirijom graniči na sjeveru i istoku, tako da je od samog početka oružanog konflikta i krize u Siriji marta 2011. godine primila veliki broj sirijskih prognanika. Već prve godine taj broj je bio veći od miliona. Sirija je od 2011. godine do danas suočena sa teškom krizom koju su proizvele i sirijskim narodu nametnuli Zapad i terorističko-tekfirijske skupine koje su imale i imaju svoje regionalne i vanregionalne pomagače. Teroristi i tekfirije su od prvog dana za metu uzeli sirijski narod i uz finansijsku, političku, medijsku i pomoć u naoružanju, radili su na uništenju sirijske ekonomije. Polovina stanovnika te zemlje je trenutno bez posla dok je veliki procenat privredne infrastrukture uništen. Prema statističkim podacima trenutno je oko 11 miliona Sirijaca raseljeno unutar i van zemlje. Prema riječima direktora Visokog komesarijata UN za izbjeglice Antionio Gutieresa veliki broj sirijskih izbjeglica govori o dubini i rasprostranjenosti ove krize u zemlji, tako da je ovaj broj raseljenih lica najveći broj takve vrste u nekom oružanom konfliktu u posljednjih 25 godina. Sirijske izbjeglice su suočene sa siromaštvom, zdravstvenim problemima i povećanjem tenzija sa lokalnim zajednicama gdje su nastanjeni, dok su u privremenim izbjegličkim smještajima - među kojima je takvih u Libanu zaista mnogo - suočeni sa teškim životnim uvjetima. Kako je rekao visoki komesar UN-a za izbjeglice oko 75 procenata sirijskih prognanika čine žene i djeca. Upravo ta djeca se u izbjegličkim kampovima suočavaju sa siromaštvom, neuhranjenošću i zaraznim bolestima dok ih veliki broj ne zna šta su osnovna ljudska prava. Britanski dnevni list Times je nedavno objavio članak o izbjegličkoj krizi na zapadu Azije i tvrdio da se radi o najvećoj krizi sa kojom se suočava Evropska unija, odmah nakon krize eurozone. Na osnovu ovog izvještaja, izbjeglička kriza na zapadu Azije je najveća kriza ovakve vrste sa kojom se Evropska unija suočava nakon dugog niza godina; ali je ona ipak iza krize eurozone koja pogađaja zajednicu evropskih zemalja. Isti list donosi da je Njemačka predložila projekat odnosa sa izbjeglicama sok su Mađarska, Runijuma, Češka Republika i Slovačka uložile protest na taj prijedlog što je dovelo do jačanja razdora među evropskim zemljama. Na kraju ovaj list je napisao da je Evropska unija igrala jednu od glavnih uloga u nastanku izbjegličke krize jer je bila jedan od faktora koji su doveli do stvaranja sirijske krize; posebno zbog intervencionističke politike pojedinih članica Evropske unije.