SAHAR

SAHARTV - Jedna od nezapamćenijih izbjegličkih kriza u Europi nakon Drugog svjetskog rata širi se u vrijeme kada se povećavaju neslaganja između zemalja članica Europske unije u naporima za prevazilaženje ove krize.

Evropa je nekoliko puta pokušala da od kontinenta napravi tvrđavu. Prvo je to pokušalo Rimsko carstvo pred naletom velike seobe naroda, i nije uspelo. Drugi put to je pokušao Napoleon takozvanom „kontinentalnom blokadom“ Velike Britanije. Nije uspeo. Treći neuspeo pokušaj stvaranja „evropske tvrđave“ bio je Hitlerov.
Razvlačenjem bodljikavih žica duž istočnih granica čini se da EU pokušava da od Evrope po četvrti put načini utvrđenje. Za razliku od poslednja dva slučaja, međutim, EU je proklamovala „vrednosti" zasnovane, barem prema onome što je do sada govoreno na humanističkim tradicijama demokratske Evrope, iznikle iz Francuske i revolucija iz XIX veka, kao i iz demokratskih tradicija nastalih posle Drugog svetskog rata. Ministri unutrašnjih poslova i pravde Evropske unije u utorak su u Briselu "velikom većinom" glasova država članica usvojili rezoluciju o preraspodjeli izbjeglica među državama članicama EU-a.
"Odluka o preraspodjeli 120.000 lica usvojena je danas velikom većinom država članica", navedeno je u poruci na Twitteru predsjedavajućeg EU-a, Luksemburga.
Ministar unutrašnjih poslova Češke Milan Hovanec napisao je na Twitteru da su Češka, Mađarska, Rumunija i Slovačka glasale protiv plana, dok je Finska bila uzdržana.
Balkanske države ne mogu biti žrtve neslaganja unutar EU-a, izjavio je uoči ministarskog sastanka u Briselu evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn, istakavši da se protivi delegiranju problema drugima.
"Važno je da svih 28 članica EU-a preuzmu odgovornost i pravičan udio, ne prebacujući ga drugima. To je naš problem. Zemlje sa Zapadnog Balkana su dio evropskog kontinenta, ali EU mora prije svega interno pronaći rješenje. Protivim se delegiranju problema drugima. Kao komesar za susjedsku politiku i proširenje, staram se da balkanske države ne budu žrtve naših teškoća u EU, jer one već podnose veliki teret dolaska izbjeglica", rekao je Hahn.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Bernard Cazeneuve je, u izjavi novinarima pred početak sastanka, kazao da Francuska želi do utorka navečer s evropskim partnerima postići dogovor kako bi se što prije primijenile zajedničke mjere, koje će svjedočiti o humanosti, odgovornosti i spremnosti EU-a da se izbjeglička kriza riješi.
Prijedlog Francuske je, kako je naveo, da budu uspostavljeni centri za prijem i razvrstavanje migranata i izbjeglica, da bude uspostavljen mehanizam njihovog vraćanja u zemlje iz kojih dolaze, kao i da budu ojačane vanjske granice EU-a, uz znatno osnaživanje mehanizma Frontexa.
Šef francuske diplomatije Laurent Fabius ocijenio je da izbjeglička kriza dovodi u pitanje "funkcioniranje i smisao postojanja Evrope", uoči vanrednog samita EU-a o izbjeglicama u Briselu.
"Evropa je doživjela i druge krize. No, sada je na izvjestan način doveden u pitanje smisao njenog postojanja i njeno funkcioniranje", izjavio je Fabius francuskom dnevniku Le Figaro, švicarskom La Tribune de Geneve, španskom El Paisu, italijanskoj La Repubblici i belgijskom Le Soiru.
Dodao je da Francuska ne isključuje mogućnost stvaranja evropske pogranične službe, ali i upozorio da je za to potrebno mnogo vremena.
"To i jeste logika Schengena - efikasna kontrola na vanjskim granicama i slobodno kretanje unutar njih, kao i hitne mjere u slučaju vanredne situacije. Ali, stvaranje evropske službe za zaštitu granica zahtijeva vrijeme. A snažan priliv izbjeglica i migranata već je razlabavio sistem", rekao je ministar u intervjuu.