SAHAR

SAHARTV - Odluka njemačke vlade za prihvat siriskih izjeglica ima i svoje pristalice i protovnike, ali mnogi analitičati ovaj potez smatraju neobjavljenim višeciljnim potezom kojim profitira vlada u Berlinu.

Poznato je da je njemačka vlada na čelu sa Angelom Merkel, kancelarkom ove zemlje veoma stroga prema Grčkoj, odnosno prema vanjskim dugovanjima Grčke vlade, dok s druge strane, olahko daje velike sume novca za pomoć i prihvat bliskoistočnih izbjeglica. Naime, njemačka kancelarka i predsjednica CDU-a Angela Merkel svojom humanom izbjegličkom politikom preuzela je dosad najveći rizik karijere. Čini se da bi izbjeglička kriza mogla mnogo više nego Grčka obilježiti političku ostavštinu Merkel koja se zbog svojeg stava o izbjeglicama našla na udaru sestrinske stranke CSU-a i bavarskog premijera Horsta Seehofera te istočnih članica Europske unije. No iz Berlina se poručuje kako se problem izbjeglica mora riješiti na razini Europske unije koja još jednom pokazuje svoju tromost i nemogućnost postizanja konsenzusa o najvažnijim izazovima današnjice. Konkretan dugoročni plan EU-a za nošenje s priljevom miliona izbjeglica još se ne nazire
'Ako se sada počnemo ispričavati za pokazivanje prijateljskog lica u ovakvoj kriznoj situaciji, onda to više neće biti moja zemlja.' Ovom je rečenicom njemačka kancelarka Angela Merkel, netipično za svoje uvijek oprezne javne istupe, odgovorila kritičarima svoje izbjegličke politike koja izaziva podijeljene reakcije širom Njemačke i Europske unije.
Riječ je o značajno drugačijim stavovima u odnosu na one koje je Merkel izrekla sredinom jula, kada se u jednom razgovoru s građanima koji je uživo prenosila televizija susrela sa slučajem palestinske djevojčice Reem kojoj je prijetila deportacija iz Njemačke. Kancelarka je tada uplakanoj djevojčici rekla da Njemačka ne može primiti sve ljude koji iz izbjegličkih logora u Libanu i iz Afrike idu prema Europi tražeći bolji život.
U međuvremenu se izbjeglička kriza dramatično zaoštrila i nakon prvotnog nesnalaženja njemačke vlade koja je isprva negirala pa ignorirala ozbiljnost situacije, Merkel se odlučila za jasnu humanu politiku otvorivši Njemačku za donedavno nezamislivo mnogo izbjeglica. Rekla je i da će dolazak tih izbjeglica promijeniti Njemačku, ali da je to velika i moćna država koja se s tim izazovom može nositi. Izbjeglicama treba pokazati 'kulturu dobrodošlice jer oni su i obogaćenje Njemačke koja ima negativan prirodni prirast te treba novu radnu snagu kako bi svoju ekonomiju održala na uspješnoj razini'. 'Ovo što sada proživljavamo nešto je što će nas zaokupljati u nadolazećim godinama i to nas mijenja, a mi želimo da ta promjena bude pozitivna. Vjerujemo da će tako biti', izjavila je Merkel početkom septembra.
No to je stav koji ne dijeli njezina cijela vladajuća koalicija, konkretno sestrinska stranka CSU, čiji su se prvaci proteklih sedmica isticali izjava prožetim ksenofobijom i širenjem panike, pa je tako bavarski premijer Horst Seehofer ustvrdio kako 'Njemačka ne može biti socijalna služba svijeta', dok su njegovi stranački kolege optuživali Merkel da čini ogromnu pogrešku. Za bivšem ministra unutrašnjih poslova Njemačke Hans-Petera Friedricha (CSU), koje je bio dio kabineta Merkel 2, ono što je u vezi izbjeglica odlučila kancelarka je 'politički promašaj bez premca' i 'naivno te Njemačku izlaže opasnosti'. Bavarski ministar financija Markus Söder pak smatra da će dolazak prevelikog broja izbjeglica 'promijeniti kulturalnu statiku društva' i zaključuje da je sve to jednostavno previše.
Podjednako, ako ne i više, prema Merkel su kritični iz istočnih članica Europske unije, istih onih država koje su pak podržavale strogu liniju prema Grčkoj, pa i njezino izbacivanje iz eurozone. Iako je Angela Merkel bila jedna od rijetkih europskih političarki najvišeg ranga koja nije negativno komentirala brojne kontroverzne poteze mađarskog premijera Viktora Orbana, on se sada postavio direktno protiv njemačkog stava o izbjeglicama poručivši da su sve one ionako njemački, a ne njegov problem.