SAHAR

SAHARTV - Indexi evropskih i američkih berzi su znatno opali u protekla dva dana, samo dan nakon što je zabilježen šok na kineskim i azijskim berzama, i to na "crni ponedjeljak", ali ovaj trend je nastavljen i dan nakon toga.

Nakon jučerašnjeg izuzetno lošeg dana za kineske berze, pad je nastavljen i u utorak. Vrijednost Shanghai Composite indeksa jutros je ponovo pala za 4,33 posto, odnosno na 3071,0605 poena. Time je Shanghai Composite u odnosu na juni ove godine pao za 40,69 posto. Ako se posmatraju sektori, finansijski sektor je pao za 1,60 posto, dok je telekomunikacijski sektor pao za 8,60 posto. Iako se pad na kineskim berzama nastavlja, isto se ne može reći i za druge berze u tom dijelu svijeta. Australski indeks ASX je, nakon početnog pada, rastao za 2,16 posto. Berze u Hong Kongu, Singapuru, Tajlandu i Tajvanu također bilježe rast između 0,26 i 2,4 posto. Također, i japanski Nikkei indeks, nakon lošeg početka dana, rastao je za 0,06 posto. Tri su ključna faktora koji podstiču nestabilnost na svjetskim berzama, posebno onim u Aziji. Prvi je vjerovanje da kineska privreda usporava znatno brže nego što se predviđalo. Neizvjesnost kada će i za koliko Federalne rezerve SAD-a podići referentnu kamatnu stopu je drugi faktor. Treći ključni faktor su rekordno niske cijene nafte na svjetskim tržištima. Iako su Kina i njena ekonomija u centru nestabilnosti, pojedini analitičari vjeruju da berze neopravdano loše reagiraju kada se radi o kineskoj ekonomiji. "Kolaps berzi nam ne govori ništa o kineskoj ekonomiji. Ustvari, posljednji podaci o kineskoj ekonomiji mnogo su pozitivniji i bolji nego što pojedini naslovi u medijima sugeriraju. Većina kineske ekonomije i dalje izgleda sasvim dobro", kaže Mark Williams, šef azijskog ureda Capital Economicsa. Milijarde dolara koje su svjetske kompanije izgubile na Kineskoj berzi, i krah koji je doživjela ova berza mogle bi biti početak nove svjetske ekonomske krize tvrde pojedini analitičari, drugi pak tvrde da ovo samo znači korekciju stanja na Kineskoj berzi koja je posljednjih godina enormno porasla. Ulaganja na kineskoj, odnosno Šangajskoj berzi, doveo je do pada vrijednosti dionica svjetskih kompanija, zbog čega su one izgubile novac. Kriza u Kini dovela je do pada vrijednosti dionica istih preduzeća i na drugim berzama. Kako je kineska privreda godinama bilježila veliki rast, tako su rasla i ulaganja na Šangajskoj berza, u posljednjem periodu ona je doživjela svoj vrhunac, nakon čega je, kažu ekonomisti moralo doći do pada, jer trgovina na berzi nije pratila realno stanje u privredi. Ukratko, ulagalo se više nego što se moglo. Berza je slikovito rečeno tržnica na kojoj kompanije nude svoje dionice i druge vrijednosne papire, te dionice kupuju različiti investitori. U zavisnosti od vrijednosti kompanije zavisi i cijena tih papira na berzi, i obrnuto. Cijene dionica azijskih berzi pale su na najniži nivo u posljednje tri godine, a cijeli proces uzrokovan je padom indeksa kineske berze za oko osam posto. Posljedično, zapadne berze također doživljavaju pad koji prati usporavanje rasta kineske ekonomije koji je krunisan nedavnom devalvacijom juana. Bio je to pokušaj Pekinga da poveća konkurentnost izvoznih proizvoda kako bi se izazvao rast ekonomije.