SAHAR

SAHARTV - Grčki parlament je usvojio mjere na koje je Atina pristala da bi dobila novu tranšu pomoći od međunarodnih kreditora. Dok se raspravljalo, ispred zgrade parlamenta izbili su sukobi više od 12.000 protivnika mjera štednje i policije, najžešći u proteklih nekoliko godina. Protest je završen prije glasanja u parlamentu.

Sa 229 glasova "za" i 64 "protiv" i šest uzdržanih glasova, grčki parlament izglasao je niz zakonskih prijedloga, koji su uslov za treći paket strane pomoći Atini. Oko 30 poslanika vladajuće Sirize, uključujući donedavnog ministra finansija Janisa Varufakisa, nije glasalo za predložene mjere. Zakon je odobren zahvaljujući podršci proevropskih opozicionih partija.
Poslanici su o dokumentu glasali pojedinačno na plenarnoj sjednici skupštine.
Suština paketa pomoći najzaduženijoj zemlji eurozone jeste da se naredne tri godine, iz europskih i međunarodnih fondova, u oporavak grčke privrede uloži 86 milijardi eura.
Cijena toga je da Atina poveća poreze, smanji penzije, reformira tržišta rada, penzioni sistem, banke, administraciju, pravosuđe...
Grčka je obavezna i da se od privatizacije državnih preduzeća i druge imovine stvori fond od 50 milijardi eura, sa sjedištem u Atini – kao jemstvo za otplatu dugova, ali iz kojeg će se finansirati projekti za rast privrede.
Nakon toga su protivnici mjera štednje gađali policiju dimnim bombama ispred zgrade parlamenta u Atini.
Policija je odgovorila suzavcem demonstrantima, koji su počeli da bježe sa trga Sintagma, na kojem se okupilo oko 12.500 ljudi.
Tokom protesta zapaljeni su kontejneri i vozila televizijskih ekipa, ali su se demonstranti ubrzo mirno vratili na trg, dok je nekoliko stotina njih ostalo pod policijskim nadzorom, a oko 30 ih je privedeno.
Neposredno prije sukoba s policijom, demonstranti su nosili transparente s natpisima "Ukinite paket pomoći!" i "'Ne' politici EU, ECB i MMF-a!"
Protest su predvodili sindikat radnika u javnim službama POE-OTA, komunistički sindikat PAME, ljevičarska grupa ANTARSYA i omladina Sirize.
Poslanici grčkog parlamenta su, u međuvremenu, počeli raspravu i kasnije poslije ponoći izglasali zakon o strogim mjerama štednje koje međunarodni kreditori zahtevaju od Atine u zamjenu za dodjelu trećeg paketa pomoći.
Uoči debate u parlamentu, premijer Cipras pozvao je na jedinstvo i poručio poslanicima da podrže zakonske mjere kako bi izašli u susret zahtjevima povjerilaca i da ne dozvole da mjere "prođu" samo zahvaljujući podršci opozicije.
Cipras je naglasio da ostaje na mjestu premijera zbog toga što ima parlamentarnu grupu na koju može da se osloni i da bi mu, u protivnom, bilo teško da obavlja tu dužnost.
Grčki premijer je rekao i da treba raspraviti da li je dilema postavljena pred vladu sporazum ili "gregzit" – na mjestu ili nije. "Ako neko misli da je ta prijetnja realna, mora da razmotri i posljedice nesklapanja sporazuma", rekao je grčki premijer.
Govoreći o alternativama koje Grčka ima pred sobom, Cipras je rekao i da bi prihvatanje plana njemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea, koji predviđa i privremeni izlazak Grčke iz eurozone na najmanje pet godina, sa sobom nosi i element koji bi srušio vladu.
Inače, državni sektor u Grčkoj je u jednodnevnom štrajku i protivi se mjerama predviđenim sporazumom sa povjeriocima o nastavku finansijske pomoći toj zemlji. To je najveći štrajk od dolaska Sirize na vlast.
Poremećen je javni prevoz u Atini, u kojoj samo povremeno saobraćaju vozovi u podzemnoj željeznici. Saobraćajna gužva je bila i na ulicama glavnog grada.
Željeznički saobraćaj biće u prekidu dok traje štrajk. Bolnice i domovi zdravlja rade, ali sa smanjenim brojem zaposlenih.
Grčki premijer je suočen s otvorenom pobunom članova vlade i svoje stranke dok pokušava da prikupi podršku za sporazum s eurozonom o teškim mjerama kojim bi zemlja izbjegla ekonomski kolaps i izlazak iz eurozone.