SAHAR

SAHARTV - Grčke vlasti su u petak 10. jula objavile detalje novog prijedloga ove zemlje članicama eurozone. Grčke vlasti su u tom prijedlogu govorile o povećanju poreza, reformi penzionog sistema, privatizaciji i smanjenju budžetskih troškova.

Ministri vanjskih poslova članica eurozone (Eurogrupa) su ovaj prijedlog grčkih vlasti i premijera Aleksisa Ciprasa okarakterisale "potpunim". Grčke vlasti su ovim prijedlogom tražile da se oprosti dio inostranog duga a i da dobije novi "paket spasa" od strane eurozone. Novi paket prijedloga grčkih vlasti je potpisao novi ministar ekonomije Uklid Sakalotus i u tom prijedlogu se kaže da je potrebno formirati poseban fond unutar eurozone koji bi imao dužnost borbe protiv ovakvih finansijskih kriza. Novi paket mjera, koji je grčka vlada predala Eurogrupi, izlazi u susret zahtjevima međunarodnih kreditora da Atina poveća poreze i smanji državni trošak na penzije. Grčka od kreditora zauzvrat očekuje 53,5 milijardi eura kojima bi se do kraja juna 2018. godine pokrile dospjele obaveze za otplatu dugova. Te mjere, koje uključuju povećanje poreza za brodarske kompanije i ukidanje poreskih olakšica za ostrva, treba da ispune uslove za novi sporazum sa kreditorima koji bi Grčku spasio bankrota i izlaska iz eurozone. Vlada takođe planira da poveća porez na dodatu vrijednost za restorane i hotele, da krene sa reformom penzionog sistema, kao i da odredi čvrst rok za otpočinjanje velikih privatizacija. Agencije konstatuju da je grčka vlada pristala na zahtjeve koje je ranije odbijala da prihvati, uglavnom premještajući razne kategorije robe i usluga u višu poresku stopu. Među ponuđenim mjerama trenutno su povećanje poreza na luksuz i uvođenje poreza na televizijske reklame, kao i prelazak na novi sistem koletivnog pregovaranja krajem godine. Grčka vlada se takođe obavezuje da do kraja oktobra objavi datume kada će raspisati tendere za privatizaciju željeznice i luka u Pireju i Solunu. Takođe će preduzeti korake u privatizaciji regionalnih aerodroma i prodaje državnih akcija u grčkom "Telekomu". Pored toga, Atina nudi kresanje troškova na odbranu. Vlada, takođe, novu penzionu reformu najavljuje već za oktobar ove godine. Grčki prijedlog stigao je u Brisel, šefu Eurogrupe Jerunu Dajselblumu, skoro dva sata prije isteka roka, ranije određenog u četvrtak u ponoć. Ako evropski partneri budu zadovoljni, paket mjera grčkog premijera Aleksisa Ciprasa mogao bi da bude prihvaćen na vanrednom samitu lidera EU u nedjelju. U suprotnom, Grčkoj prijeti izlazak iz eurozone. Stoga ostaje da se vidi da li će do nedjelje doći do sporazuma između grčkih vlasti i eurozone, odnosno, šta će se desiti ako do tog sporazuma ne dođe. U svakom slučaju, kakos tvari stoje i ako ne dođe do postizanja takvog sporazuma, među eventualnim rezultatima ove finansijske i ekonomske krize mogu biti proglašenje bankrota od strane zvanične Atine i eventualni izlazak Grčke iz eurozone. Ali u slučaju da - uzevši u obzir mogućnost dogovora, odnosno usvajanja grčkog prijedloga reformi od strane članica eurozone - dođe do dogovora dvije strane, postaće jasno da je premijer Aleksis Cipras bacio po strani svoja ranija obećanja o odbijanju ekonomskih reformi koje traže inostrani kreditori, među kojima se nalazi i pitanje teških ekonomskih štednji, što će zapravo značiti smanjenje popularnosti i simpatija prema premijeru Ciprasu, jačanje protesta radikalnih političkih grupacija i vjerovatno pad njegove vlade.