Rezolucija koja će zatresti odnose između Berlina i Ankare
SAHAR TV- Pred Bundestagom, donjim domom njemačkog parlamenta, u četvrtak će se naći rezolucija o genocidu nad Armencima.
Turski predsjednik upozorio je Njemačku da će njihova najavljena odluka da masovno ubijanje Armenaca 1915. godine proglase genocidom rezultirati štetom u bilateralnom odnosom. Dakako, ukoliko se to desi, mnogi se pitaju što će se tada dogoditi s aktualnim sporazumom o izbjeglicama koji je potpisan između EU-a i Turske, a sklapanje istog je predvodila njemačka kancelarka Angela Merkel.Armenski genocid bio je masovni pokolj armenskog naroda na prostoru današnje Turske prema kojem je i skovana riječ "genocid", od strane poljskog odvjetnika Raphaela Lemkina. Njemački zastupnici će ovog četvrtka odobriti simboličnu rezoluciju koja će ubijanje do 1,5 miliona Armenaca od strane otomanskih snaga proglasiti genocidom. Naime, takvom opisu se Turska žestoko protivi.Glasanje o ovoj rezoluciji trebalo se zapravo desiti još prošle godine, na stotu godišnjicu genocida, no Merkel i njeni saveznici u parlamentu odgodili su glasanje o rezoluciji kako ne bi došlo do narušavanja odnosa između Berlina i Ankare. No, vrijeme je sada isteklo, a njemačka opozicija, na čelu sa Zelenima, traži ovo glasanje već dugo vremena.Odnosi između Njemačke i Turske sigurno će se poljuljati nakon usvajanje sutrašnje rezolucije - koliko, to će vrijeme pokazati. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je u utorak Njemačku da pokolj stotina hiljada Armenaca u Osmanskom Carstvu u Drugom svjetskom ratu ne proglasi "genocidom".Usvoji li njemački parlament rezoluciju, bit će to ispit čvrstoće veza Ankare i Berlina, rekao je predsjednik u Izmiru.Ako se u utorak donese rezolucija, to će "sigurno naštetiti budućim diplomatskim, ekonomskom, poslovnim, političkim i vojnim vezama dviju zemalja - koje su i članice NATO-a", rekao je turski predsjednik.Donji dom njemačkog parlamenta treba glasati o rezoluciji koju podupiru koalicijska vlada i opozicione stranke. Armenci procjenjuju da je pred kraj postojanja Osmanskog Carstva sistematski ubijeno 1,5 milijuna pripadnika njihova naroda. Taj su genocid priznali mnogi historičari i više od dvadeset zemalja, pa tako i Francuska, Italija i Rusija. Turska pak tvrdi da je to bio građanski rat koji je pratila glad i da je u njemu život izgubilo 300 do 500.000 Armenaca i isto toliko Turaka, u vrijeme dok su se turske i ruske snage borile za Anatoliju.
