Zamjenik ministra vanjskih poslova Irana upozorio je da, u slučaju nuklearnog napada na Islamsku Republiku, toj zemlji „ruke nisu vezane“, ističući da bi Teheran, u skladu s takvim okolnostima, prirodno poduzeo neophodne mjere.

„Iran ne bi jednostavno stajao po strani i ograničio se na pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou ukoliko bi protiv naše zemlje bilo upotrijebljeno nuklearno oružje“, izjavio je u ponedjeljak zamjenik ministra vanjskih poslova za pravna i međunarodna pitanja Kazem Garibabadi.

Diplomata je upozorio da bi svaka zvanična prijetnja nuklearne sile upotrebom nuklearnog oružja protiv Irana narušila kredibilitet Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

„Ako bi šef države ili vojni ili politički zvaničnik neke nuklearne sile koja je potpisnica ovog sporazuma zaprijetio upotrebom takvog oružja, režim NPT-ja izgubio bi svoj kredibilitet“, izjavio je.

Prema Garibabadijevim riječima, to bi moglo ohrabriti zemlje da donesu neophodne odluke o odbrani svim raspoloživim sredstvima. Upozorio je i na regionalne i globalne posljedice takvih prijetnji.

Međutim, naveo je da Teheran do sada nije dobio nikakav zvaničan stav američkih zvaničnika u vezi s prijetnjama o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja protiv Islamske Republike, o kojima su izvještavali pojedini zapadni mediji.

Odvojeno, rekao je da je Iran aktivirao raspoložive pravne mehanizme kako bi pokrenuo postupke zbog američko-izraelskih napada na njegova nuklearna postrojenja.

Iran ostaje pri predloženom planu kao osnovi za diplomatiju

Garibabadi se osvrnuo i na Sedmodnevni plan, koji je Iran, posredstvom posrednika, predstavio Sjedinjenim Američkim Državama na marginama posljednjeg zasjedanja Generalne skupštine UN-a u Njujorku.

Prema riječima zvaničnika, Iran i dalje smatra da plan, koji se bavi mogućnošću ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza – koji je Iran zatvorio zbog američkih kršenja – predstavlja osnovu za diplomatske napore.

Kazao je da su iranski zahtjevi jasni te da bi se diplomatski dogovor mogao postići ukoliko budu ispunjeni.

Diplomata je dodao da su ti zahtjevi u velikoj mjeri bili obuhvaćeni Memorandumom o razumijevanju iz Islamabada, koji su Teheran i Vašington postigli u junu.

Memorandum su potpisali predsjednici dviju zemalja s deklarisanim ciljem okončanja ciklusa sukoba nastalog nakon posljednjeg kruga neopravdane američko-izraelske agresije na Iran, ali su ga SAD ubrzo prekršile.

„I dalje smo u stanju rata i, iz perspektive Islamske Republike, agresija na našu zemlju nije završena“, rekao je.

Garibabadi je istakao da Iran zadržava pravo na samoodbranu sve dok vojna agresija ne bude u potpunosti i trajno okončana. Pozvao je drugu stranu da se pridržava iranskog vremenskog okvira i zahtjeva ukoliko zaista želi diplomatsko rješenje.

Istovremeno, naveo je da će Iran pregovorima pristupiti s jednakom ozbiljnošću kakvu očekuje od Vašingtona, ukoliko su Sjedinjene Američke Države zaista spremne krenuti putem diplomatije. Međutim, upozorio je da će se Iran braniti odlučnije i snažnije ukoliko Vašington bude težio drugim scenarijima.

Pravni postupci zbog šehadeta vođe i napada na brod Dena

U nastavku obraćanja Garibabadi je predstavio napore Ministarstva vanjskih poslova na pokretanju pravnih postupaka u vezi s američkim i izraelskim zločinima protiv Irana. Saopćio je da je slučaj šehadeta vođe Islamske revolucije, ajatolaha Sejeda Alija Hameneija, tokom posljednje agresije uvršten na dnevni red pravnog razmatranja.

Pored tih aktivnosti, tim pravnih stručnjaka Ministarstva vanjskih poslova uvrstio je na dnevni red i smrtonosni američki napad na iransku fregatu Dena u međunarodnim vodama tokom agresije, naveo je zvaničnik.

Dodao je da je iznošenje ovih slučajeva pred međunarodne sudove među prioritetnim ciljevima Irana.

Američki izbori ne utječu na iransku politiku

Garibabadi se osvrnuo i na pitanje mogu li američki izbori utjecati na vanjsku politiku Irana, ističući da Teheran ne oblikuje svoju politiku na osnovu izbornih dešavanja u drugim zemljama.

Kazao je da su američki izbori pitanje američkog naroda, dodajući: „Odluke donosimo i djelujemo na osnovu onoga što smatramo interesima naše zemlje i njene nacionalne sigurnosti, bez utjecaja vanjskih faktora.“