Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakći pozvao je na uspostavljanje međunarodne odgovornosti za masovno uništavanje okoliša tokom oružane agresije, zatraživši snažnije pravne mehanizme za sprečavanje, dokumentiranje i saniranje štete nanesene globalnim ekosistemima.

Govoreći u nedjelju na međunarodnoj konferenciji „Ekocid: tihi ratni zločin“ u iranskom ministarstvu okoliša u Teheranu, šef diplomatije izjavio je da zaštita okoliša mora nadilaziti političke deklaracije i postati pitanje odgovornosti, naknade štete i djelotvornog međunarodnog djelovanja. Također je izrazio podršku Irana razgovorima o priznavanju ekocida kao zasebnog međunarodnog krivičnog djela.

„Okoliš je zajednička baština čovječanstva. Ne smije postati poprište rivalstva, sredstvo političkog pritiska niti žrtva kratkoročnih ekonomskih i vojnih interesa“, rekao je.

Uništavanje okoliša u Gazi, Libanu i Iranu

Arakći je naveo ekološke posljedice vojne agresije na Pojas Gaze, Liban i Iran, upozorivši da bi šteta nanesena vodosnabdijevanju, poljoprivrednom zemljištu, šumama i energetskoj infrastrukturi mogla potrajati dugo nakon završetka agresije.

Govoreći o Gazi, ukazao je na uništavanje vodovodne i kanalizacione mreže, zagađenje vode i tla, zagađenje obale, nagomilani građevinski otpad i masovno uništavanje maslinika kao posljedice izraelske agresije. Naveo je da je Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) opisao ekološku štetu u Gazi kao nezabilježenu.

Kada je riječ o Libanu, ukazao je na štetu nanesenu šumama, poljoprivrednom zemljištu i voćnjacima, navodeći da je, prema izvještajima dostavljenim Ujedinjenim nacijama, usljed izraelskih zločina spaljeno nekoliko miliona kvadratnih metara zemljišta, dok su desetine hiljada stabala maslina oštećene. Također je spomenuo zagađenje obale nakon izraelskog napada na skladišta nafte.

Govoreći o Iranu, Arakći je osudio Sjedinjene Američke Države i izraelski režim zbog izazivanja ozbiljnih opasnosti po okoliš napadima na naftna postrojenja, rafinerije, energetsku infrastrukturu i nuklearna postrojenja.

Rekao je da je UNEP u martu 2026. potvrdio da su na meti napada bila naftna postrojenja u iranskim urbanim područjima i njihovoj okolini, uključujući Teheran, te da su požari na naftnim postrojenjima oslobodili opasne spojeve koji bi mogli zagaditi tlo i vodu i utjecati na prehrambeni lanac.

„Svi se sjećamo crne kiše koja je padala na naš narod“, rekao je.

Poziv na pravne mjere i okončanje dvostrukih standarda

Ministar vanjskih poslova izjavio je da uništavanje okoliša tokom rata ugrožava javno zdravlje, sigurnost hrane i buduće generacije, naglasivši da se međunarodno humanitarno pravo mora primjenjivati uz dužno uvažavanje neposrednih i dugoročnih posljedica vojnih udara po okoliš.

Izdvojio je tri prioriteta: jačanje međunarodnih pravnih okvira i kriterija za utvrđivanje teškog uništavanja okoliša, uspostavljanje nezavisnih naučnih mehanizama za dokumentiranje štete i procjenu njenih posljedica te proširenje saradnje na obnovi ekosistema i pružanju podrške pogođenim zajednicama.

Također je kritikovao dvostruke standarde u zaštiti okoliša i pozvao na preispitivanje jednostranih prinudnih mjera koje državama ograničavaju pristup resursima i tehnologijama potrebnim za suočavanje s ekološkim krizama.

Arakći je istakao da predstojeće 31. zasjedanje Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, COP31, predstavlja priliku da se međunarodna pažnja više usmjeri na ekološke posljedice vojne agresije.

Rekao je da je Iran spreman staviti svoje naučne, pravne i diplomatske kapacitete u službu međunarodnih napora za sprečavanje uništavanja okoliša i jačanje odgovornosti.

„Ne smijemo dopustiti agresorima da izbjegnu odgovornost za svoja krivična djela. Kroz saradnju i zajedničko djelovanje moramo ih pozvati na odgovornost“, rekao je.