Svaka nova vojna agresija na Iran suočit će se sa snažnijim odgovorom nego ranije, upozorio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakći.

Obraćajući se ambasadorima, otpravnicima poslova i šefovima stranih i međunarodnih misija u Teheranu u nedjelju, Arakći je rekao da je Iran ozbiljan i odlučan u odbrani zemlje.

„Ako naši neprijatelji ponovo izaberu put vojne konfrontacije, suočit će se sa snažnijim odgovorom nego ranije, a mi ćemo se braniti snažnije nego prije“, rekao je.

Istovremeno, diplomatska vrata ostaju otvorena, a Teheran je spreman pregovarati o okončanju rata ako druga strana izabere diplomatiju umjesto vojne akcije, rekao je ministar vanjskih poslova.

Arakći je također rekao da je prisustvo iranske delegacije u Njujorku tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija bilo veoma snažno i veoma učinkovito, posebno zato što je Teheran predstavio svoj sedmodnevni prijedlog za rješavanje spora sa SAD-om.

„Ako bude prihvaćen, Hormuški moreuz bit će ponovo otvoren u roku od sedam dana“, objasnio je, opisujući prijedlog kao diplomatski put ka okončanju rata.

Ministar vanjskih poslova također je ukazao na veliki broj zemalja koje su tražile sastanke s iranskom delegacijom, odbacujući tvrdnje da bi Teheran mogao biti međunarodno izoliran.

„Ideja koju su možda neki u Americi imali, da bi Iran mogli pretvoriti u izoliranu zemlju, potpuno je poražena“, ustvrdio je.

U međuvremenu, američki izvještaji da je iranska delegacija protjerana iz zemlje izazvali su oštar odgovor, pri čemu je Arakći tu tvrdnju nazvao djetinjastom i vulgarnom i usporedio je sa situacijom u kojoj bi domaćin Olimpijskih igara protjerao sportiste druge zemlje nakon što je od njih izgubio.

Iran je u međuvremenu diplomatskim kanalima primio zvanični odgovor Vašingtona na sedmodnevni prijedlog, iako detalji američkog stava nisu objavljeni.

Ministar vanjskih poslova rekao je da su obnovljeni kontakti s državama Perzijskog zaljeva bili „učinkoviti, puni poštovanja i prijateljski“, dodajući da je započet novi put ka „povjerenju, miru, stabilnosti i sigurnosti“.

Evropske vlade u međuvremenu bi trebale preispitati svoj pristup Iranu, smatra Arakći, pozivajući se na priznanje generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea o evropskom učešću u američko-izraelskoj agresiji.

„Evropske zemlje moraju objasniti zašto su učestvovale u ratu“, dodao je, napominjući da je Rutte priznao da je „više od 5.000 američkih ratnih aviona poletjelo iz baza u Evropi kako bi napalo Iran“.

Ni nove američke sankcije neće donijeti rezultate, smatra Arakći, koji je odbacio i vojni pritisak i dodatne sankcije kao rješenja.

„Ne postoji vojno rješenje niti rješenje zasnovano na dodatnim sankcijama“, naglasio je, ističući da samo pregovori zasnovani na „pravdi, pravičnosti i diplomatskom dostojanstvu“ mogu okončati ilegalnu i nepravednu agresiju na Iran.