Iranski predsjednik Masud Pezeškian osudio je američke prijetnje da će Islamsku Republiku bombardovati „nazad u kameno doba“, upozorivši da će oni koji šute pred zločincima platiti visoku cijenu.

U objavi na platformi X u petak, Pezeškian je naveo da je tokom telefonskog razgovora u četvrtak pitao finskog predsjednika Alexandera Stubba ima li prijetnja vraćanja jedne nacije u kameno doba ikakvo značenje osim „masovnog ratnog zločina“.

„Da li prijetnja vraćanjem cijele jedne nacije u kameno doba znači išta drugo osim masovni ratni zločin? To je pitanje koje sam postavio svom finskom kolegi, koji je pravnik“, napisao je.

„Historija je puna onih koji su skupo platili šutnju pred zločincima“, naglasio je iranski predsjednik.

Pezeškianove izjave uslijedile su kao direktna reakcija na američkog ministra rata Petea Hegsetha, koji je nedavno na društvenim mrežama objavio neprijateljsku poruku: „Nazad u kameno doba.“

Objava Hegsetha odražavala je retoriku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Govoreći iz dvorane Cross Hall u Bijeloj kući u srijedu, Trump je održao 20-minutno obraćanje u udarnom terminu. Govor je naširoko ocijenjen kao ponavljanje njegovih nedavnih objava na platformi Truth Social o tekućem agresorskom ratu protiv Irana.

Tokom obraćanja, Trump je ponovio prijetnju da će bombardovati Iran „nazad u kameno doba“. Također je otvoreno zaprijetio napadima na civilnu infrastrukturu zemlje, uključujući ključne elektrane i naftna postrojenja.

Pezeškian: Cijeli svijet snosi posljedice američko-izraelske agresije

Tokom telefonskog razgovora s finskim predsjednikom, Pezeškian je rekao da negativne posljedice američko-izraelske vojne agresije na Iran pogađaju cijeli svijet, pozivajući sve zemlje da zauzmu odlučan stav prema rastućim tenzijama.

Dodao je da je Iran napadnut drugi put u devet mjeseci, u trenutku kada je Teheran bio usred diplomatskog procesa sa SAD-om u vezi sa svojim mirnodopskim nuklearnim programom.

„Razorne posljedice ovog nezakonitog rata nisu ograničene na Iran ili region, već je cijeli svijet primoran snositi troškove agresivnih poteza SAD-a i Izraela“, naglasio je.

Istakao je da su agresori potkopali međunarodno pravo i vladavinu prava u svijetu, pozivajući sve vlade da odlučno reaguju na vojnu agresiju protiv Irana.

Iranski predsjednik kritikovao je reakciju Evropske unije na kršenje prava od strane SAD-a i Izraela, rekavši: „Dok su neke evropske zemlje zauzele odgovoran stav, mnoge druge su usvojile pasivne ili pristrasne pozicije prema agresiji i počinjenim zločinima, uključujući ubistva djece i napade na iransku infrastrukturu, što je potpuno neprihvatljivo.“

Ponovo je potvrdio pravo Irana na samoodbranu, ističući da Teheran ne želi širenje tenzija i rata u regionu, „ali nema sumnje da će braniti svoje interese, nacionalnu sigurnost, teritorijalni integritet i suverenitet“.

Pezeškian je dodao da su iranske aktivnosti u regionu odgovor na korištenje teritorija i kapaciteta susjednih zemalja od strane neprijatelja, naglašavajući da Teheran nema neprijateljske namjere prema susjedima.

Njegove izjave dolaze u trenutku kontinuirane nezakonite američko-izraelske agresije na Islamsku Republiku, tokom koje je civilna infrastruktura više puta bila meta, uz očigledno kršenje međunarodnog prava.

Od 28. februara, Iran je izveo niz odlučnih uzvratnih napada na američke vojne instalacije širom regiona i izraelske položaje na okupiranim teritorijama.

Teheran naglašava da su operacije iranskih oružanih snaga legitimna samoodbrana prema međunarodnom pravu, uz tvrdnju da SAD i Izrael čine ratne zločine namjernim napadima na civilnu infrastrukturu, uključujući škole, bolnice i stambene objekte.

Iranski predsjednik dodatno je odbacio bilo kakvo strano prisustvo u Hormuškom moreuzu, rekavši: „Postojeća nesigurnost u Hormuškom moreuzu direktna je posljedica vojne agresije SAD-a i cionističkog režima.“

Dodao je da brodovi povezani sa stranama uključenim u neprijateljstva i antiiranski rat ne mogu koristiti ovaj plovni put za nastavak napada na Iran, ističući da je takav stav u skladu s međunarodnim pravom.

Iran je pojačao ograničenja prolaska brodova kroz Hormuški moreuz usred tekućeg američko-izraelskog rata protiv zemlje.

Iran je poručio da ključna svjetska energetska arterija, kroz koju je prije rata prolazila gotovo petina globalne nafte, ostaje otvorena te da brodovi koji ne služe interesima SAD-a i Izraela mogu sigurno ploviti.

Ova ograničenja dovela su do značajnog rasta globalnih cijena energije i roba, a stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle dostići historijske razmjere ako se sukob nastavi.

S druge strane, finski predsjednik izrazio je zabrinutost zbog trenutne situacije i ukazao na važnost diplomatije za zaustavljanje rata.

Stubb je izrazio spremnost Finske da pomogne naporima usmjerenim na obnovu mira i stabilnosti.