Predsjednik Irana Masud Pezeškian pozvao je Svjetski zdravstvenu organizaciju (WHO) i Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca da poduzmu mjere protiv američko-izraelskih napada na bolnice i medicinske istraživačke ustanove u Iranu.

„Kakvu poruku šalje napad na bolnice, farmaceutske kompanije i Institut Pasteur kao medicinski istraživački centar u Iranu?“ napisao je Pezeškian u objavi na platformi X u četvrtak.

„Kao ljekar specijalista, pozivam WHO, Crveni križ i ljekare širom svijeta da odgovore na ovaj zločin protiv čovječnosti“, dodao je.

Njegove izjave uslijedile su nakon što je Institut Pasteur, jedna od najstarijih javnozdravstvenih institucija u Iranu, ranije tog dana bio meta američko-izraelskog napada.

Institut Pasteur u Iranu predstavlja jedan od stoljetnih stubova globalnog zdravstva i član je međunarodne mreže Pasteur.

Ova institucija je istraživačka, proizvodna, uslužna i obrazovna organizacija osnovana s ciljem očuvanja javnog zdravlja.

Tokom više od jednog stoljeća postojanja odigrala je ključnu ulogu u suzbijanju brojnih zaraznih bolesti u zemlji i širom svijeta. Od 1920. godine, institut je jedan od pionira i ključnih centara za proizvodnju vakcina u regiji.

Američko-izraelske rakete pogodile su i veliku farmaceutsku kompaniju Tofigh Daru u Teheranu u utorak, potpuno uništivši pogone za proizvodnju sirovina i jedinicu za istraživanje i razvoj.

Trump ponovo prijeti napadima na iransku civilnu infrastrukturu

Kasno u četvrtak, predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je napadima na mostove i elektrane u Iranu.

Američka vojska „još nije ni počela uništavati ono što je ostalo u Iranu. Sljedeći su mostovi, zatim elektrane“, napisao je Trump na društvenim mrežama, pozivajući Teheran da popusti njegovim zahtjevima.

U objavi je naveo da iransko rukovodstvo „zna šta treba učiniti, i mora to učiniti brzo!“

Deseci stručnjaka za međunarodno pravo u SAD-u potpisali su ranije u četvrtak otvoreno pismo upozoravajući da američki napadi na Iran mogu predstavljati ratne zločine, budući da Ženevske konvencije zabranjuju napade na objekte ključne za civile.

Također u četvrtak, Trump se pohvalio uništenjem mosta B1, koji povezuje Teheran s gradom Karadž.

Most je pogođen u napadu „dvostrukog udara“, pri čemu je poginulo najmanje osam osoba, a desetine su povrijeđene. Drugi napad uslijedio je dok su spasioci još pomagali žrtvama prvog udara, čime je dodatno pogoršana humanitarna situacija.

„Najveći most u Iranu se ruši i više se nikada neće koristiti — slijedi još mnogo toga!“ napisao je na svojoj platformi Truth Social.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakći osudio je ove postupke, naglasivši da takva taktika neće prisiliti Iran na predaju.

„Napadi na civilne objekte neće natjerati Irance da odustanu“, napisao je Arakći na X-u, dodajući: „Svaki most i zgrada bit će obnovljeni još čvršći. Ono što se nikada neće oporaviti jeste šteta po ugled Amerike.“

Gađanje mosta uslijedilo je nekoliko sati nakon što je Trump zaprijetio da će bombardovati Iran i vratiti ga  „nazad u kameno doba“.

„Napast ćemo ih izuzetno snažno u naredne dvije do tri sedmice. Vratit ćemo ih u kameno doba, gdje pripadaju“, rekao je Trump u obraćanju u srijedu.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da američke prijetnje „bombardovanjem Irana nazad u kameno doba“ predstavljaju jasan ratni zločin.

„Izričita prijetnja da će se ‘Iran bombardovati nazad u kameno doba’ i uništiti elektrane — koje su ključne za opstanak i život jedne nacije — predstavlja nasilnu i nezakonitu prijetnju čiji je primarni cilj sijanje straha među civilnim stanovništvom“, navodi se u saopćenju ministarstva u četvrtak.

Iranska izjava poziva se na međunarodne pravne odredbe, uključujući Dopunski protokol I iz 1977. godine i Međunarodni krivični sud, kako bi potkrijepila tvrdnju da takve prijetnje predstavljaju ratne zločine.

Ministarstvo je osudilo SAD i Izrael zbog kršenja pravnih, moralnih i humanitarnih normi, ukazujući na napade na civilnu infrastrukturu, uključujući škole, bolnice, sportske objekte i kulturna dobra.

U saopćenju se navode napadi na osnovnu školu u Minabu i stadion u Lamardu prvog dana terorističkog rata kao primjeri ratnih zločina.

Također se navodi da je od početka američko-izraelske agresije na Iran 28. februara pogođeno više od 600 obrazovnih institucija, kao i univerziteti, istraživački centri, zdravstvene ustanove i historijski lokaliteti.

Iran je dodatno osudio SAD i Izrael zbog napada na industrijske i proizvodne centre građene decenijama uprkos sankcijama, ocjenjujući te postupke dijelom šire kampanje protiv razvoja zemlje.

Ministarstvo je također kritikovalo nedavne izjave američkih zvaničnika, uključujući prijetnje napadima na iransku energetsku infrastrukturu, nazvavši ih dokazom zločinačke namjere i potencijalnim ratnim zločinima i genocidom.