Švicarska se umjesto 'papirnatih dolara' takođe okreće fizičkom zlatu
Nakon Rusije, koja je u martu i aprilu prepolovila udio američkih državnih obveznica u rezervama zemlje i još aktivnije se okrenula kupovini zlata, što je trend koji je primjetan i u drugih zemalja
Indija, Turska, Meksiko, Iran, Kirgistan, Kazahstan, Bjelorusija, Uzbekistan, Tadžikistan, Mongolija i, naravno, Kina, posljednjih nekoliko godina naglo povećavaju svoje zlatne rezerve, dok američki dolar kao rezervna valuta sve više gubi svoju važnost.
Sada se ovoj grupi pridružio geopolitički patuljak, ali zato finansijski div – Švicarska. Naime, penzijski fond Švicarske potiče ulaganja u zlato i odustaje od američkih državnih obveznica, odnosno vrijednosnih papira u američkim dolarima.
“Švicarski vladin penzijski sistem odlučio je promijeniti papir u zlato. Prva transakcija iznosi 700 miliona švicarskih franaka, a fizičko zlato će biti pohranjeno u zemlji. 700 miliona franaka je samo 2 posto ukupne imovine sistema, ali je prilično iznenađujuće da to čine”, izjavio je za RTBE Klaudio Gras, nezavisni savjetnik za plemenite metale i ambasador Instituta Mises.
Prema Grasu, to je jak signal ljudima trebaju ozbiljno shvatiti da je penzijski fond investicijski sistem koji ima dugoročnu strategiju za budućnost.
“Fizičko zlato je najbolji način za zaštitu i akumuliranje bogatstva koje se stiče desetljećima. Da se sredinom sedamdesetih kupili 100 000 dolara zlata, ono bi danas vrijedilo više od 2 miliona dolara”, rekao je analitičar.
To znači da je ulaganje u zlato isplativije od prinosa na američke državne obveznice, iako su mnogi pod pritiskom kupovali vrijednosne papire američke savezne vlade.
Još jedan faktor zašto je švicarski penzijski fond zatražio fizičko zlato je što oni razumiju da papirno zlato predstavlja samo zahtjev za zlatom po skupim tržištima, što je uvelike uticalo na papir kao takav, objasnio je Gras.
“Vodeći se zdravim razumom, Švicarska u aktualnim okolnostima želi osigurati da se zlato pohranjuje u domovini, Švicarskoj, umjesto Londonu ili Sjedinjenim Državama, što me podsjeća na repatrijaciju od strane centralne banke”, dodao je analitičar.
Gras dodaje kako sve više zemalja primjećuju geopolitički pomak sa Zapada na Istok i zato kupuju više fizičkog zlata, umjesto vrijednosnih papira temeljenih na američkim dolarima.
“Posljednji geopolitički pomak, koji je započeo s Prvom svjetskom ratom i završio s Drugim svjetskim ratom, stavio je SAD u dominantan položaj, koje su posjedovale i držale 70 posto zlatnih rezervi slobodnog svijeta. Ovo je takođe jedan od glavnih razloga zašto su Amerikanci preuzeli carstvo od Britanaca. Sada svjedočimo još jednom geopolitičkom pomaku moći s usponom Istoka”, rekao je Klaudio Gras.
Globalni teret duga i dalje raste, a više od 65 posto svih monetarnih rezervi na svijetu je u američkim dolarima, primjećuje Grass.
“Držanje fizičkog zlata definitivno je najbolja zaštita od svih vrsta finansijskih rizika, dok je iz perspektive bilo koje centralne banke to apsolutno najbolja zaštita od slabljenja dolara, koji je na putu da dosegne svoju intrinzičnu vrijednost nule”, zaključio je Klaudio Gras.
Kao što smo naveli ranije, rizik za SAD i svjetsko gospodarstvo u ovom slučaju je da se ovaj trend može ubrzati, čak i proširiti, ako trgovinski rat s Kinom, Rusijom, EU, Indijom i drugim zemljama postane intenzivniji. To će najvjerojatnije dovesti do slabljenja dolara, viših obaveza i puno veće stope inflacije. Za zlato ovaj trend scenarij stvara vrlo svijetle izglede i sve ukazuje na to da će države koje ulažu u kupovinu zlata biti na pobjedničkoj strani.
