SAHAR

SAHARTV - Angela Merkel, njemačka kancelarka putuje u dvodnevnu posjetu trima balkanskim zemljama čije je pridruživanje EU zakomplicirano grčkom finansijskom krizom i međusobnim rivalitetom.

Njemačka kancelarka, koja se smatra najutjecajnijim zapadnim političarem, će posjetiti Albaniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Ove tri zemlje žele se pridružiti Europskoj uniji, međutim zbog usložnjavanja situacija u Grčkoj uslovi za pristup su postali teži jer su tri navedene zemlje suočena sa ekonomskim problemima. Njemačka kancelarka kaže da je svim zemljama zapadnog Balkana data pristupna perspektivau za EU. "Verujemo da se samo tako mogu riješiti konflikti između tih zemalja. I, pri svim teškoćama koje još imamo, postoji napredak", ocijenila je Merkelova u video-poruci, odgovarajući na pitanja studenta Lukasa Vertenbaha. "Ukupno se može reći da smo otišli naprijed, ali da i sada kao i ranije postoje mnogi veliki problemi. Posebno u BiH..... gdje politička situacija još stagnira", kao i da se u Albaniji još puno toga mora učiniti, rekla je ona. Komentarišući ocjenu da su u Srbiji Romi diskriminisani i pitanje zašto je Njemačka, onda, dala status "zemlje sigurnog porijekla" Srbiji, Merkelova je rekla da u prilog takvom statusu govori i to da u Njemačkoj skoro nema azilantnskih zahtjeva koji su odobreni. U prilog tome govori i što su Velika Britanija, Francuska i druge evropske zemlje, takođe, označile Srbiju kao "zemlju sigurnog porijekla", kao i to što je Srbija preduzela niz mjera koje smanjuju diskriminaciju Roma, ukazala je Merkelova i dodala se, ipak, mora jasno reći da ta diskriminacija još postoji. Ona je najavila da će u Beogradu i o tome razgovarati. "Ja ću i o tome pričati", rekla je ona i dodala da Srbija u ovoj dekadi sprovodi inkluziju Roma, od 2005. do 2015. godine i da, pri tom, postoji i cio niz evropskih fondova, posvećenih upravo uklanjanju takve diskriminacije. "Nije samo Srbija ta, gdje je položaj Roma težak, tu su i druge zemlje", rekla je Merkel i podsjetila da je sa šefom kosovske vlade nedavno o tome u Berlinu razgovarala, "pošto takođe i tamo postoji velika diskriminacija".
Na konstataciju da je između Albanije i Srbije Kosovo, koje Srbija nije priznala i pitanje o odgovornosti EU za situaciju na Balkanu i šta EU tamo može da učini, Merkel je rekla da EU tamo snosi odgovornost.
"Mi, tamo snosimo odgovornost. Želim da podsjetim na to da su stotine vojnika na Kosovu, kako bi se napetost između Albanaca na Kosovu i srpske manjine smanjila", rekla je Mekrel i dodala da postoji i Euleks misija. "I mi smo se tamo uvijek veoma angažovali za sigurnost. Mi smo zahtijevali da Srbija i Kosovo razgovaraju jedno sa drugim", rekla je Merkel i podsjetila na razgovore koji su ove sedmice vođeni sa komesarom za vanjsku politiku EU Federikom Mogerini. S druge strane, umjesto bavljenja konkretnim reformskim mjerama, političari u BiH više su se u međuvremenu bavili podizanjem etničkih tenzija i imenovanjem kadrova u javnim preduzećima nego ispunjenjem obećanog na europutu. Najbolji dokaz volje i spremnosti Unije jeste potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, koji je stupio na snagu 1. juna. Međutim, očito da je EU sada shvatila da zemlje koje joj se žele pridružiti imaju različiti stepen ekonomskog razvoja i sada se na osnovu upravo njega rangiraju zemlje na one koje su dobrodošle i one koje to nisu.