Neravnomjeran teret krize: Dodik ne želi migrante u RS
SaharTV - Migrantska kriza postala je predmetom dnevnopolitičkih potkusurivanja u BiH, a na površinu su isplivale sve manjkavosti sistema podijeljene nadležnosti između različitih nivoa vlasti, upozoravaju sagovornici Vijesti.ba.
U prvih šest mjeseci 2019. godine Službi za poslove sa strancima BiH prijavljen je 9.081 nezakoniti migrant, a najviše ih dolazi iz Pakistana, Bangladeša, Iraka, Sirije i Afganistana. Zbog nemogućnosti da pređu granicu sa Hrvatskom i nastave dalje prema Zapadu, većina migranata nalazi se na području Unsko-sanskog kantona (USK).
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić upozorava da je situacija kulminirala krajem prošle sedmice, jer je broj migranata u gradu naglo povećan. Nakon incidenata, Vlada USK usvojila je određene mjere, poput kontrole privatnog smještaja i ograničavanja kretanja u pojedinim dijelovima, što je, prema Fazlićevim riječima, dalo određene rezultate. Fazlić naglašava da se USK već nalazi pred novim valom migranata, na šta su lokalne vlasti prethodnih godinu i po upozoravali više nivoe.
"Pomoć tražimo proteklih godinu i po, ali nažalost, nekima je to tek sada postalo pitanje kojim se bave. Od početka smo tražili da Savjet ministara BiH i Ministarstvo bezbjednosti BiH sa svojim specijalizovanim agencijama preduzimaju mjere koje moraju preduzimati u skladu sa zakonom. No, oni to ne rade. Godinu i po nemaju strategije i ne upravljaju migrantskom krizom, zbog čega nam se dešava to što nam se dešava", kategoričan je Fazlić.
(Ne)ravnomjeran teret migrantske krizeMigrantska kriza bila je tema ovosedmične hitne sjednice Predsjedništva BiH, ali je okončana bez konkretnih zaključaka. Predsjedavajući Milorad Dodik odbio je prijedloge svojih kolega Željka Komšića i Šefika Džaferovića koji su išli u pravcu da pripadnici Oružanih snaga BiH budu angažovani kao pomoć Graničnoj policiji BiH i budu raspoređeni na granici prema Srbiji i Crnoj Gori. Dodik nije dao saglasnost ni na predloženi zaključak o raspoređivanju centara za smještaj migranata po cijeloj BiH, što vojni analitičar Đuro Kozar smatra pogrešnom odlukom.
"Trebalo je da prihvati taj zaključak. Dodik ne želi migrante u RS, ali sistemom spojenih posuda, kriza će se kad-tad odraziti i na ovaj entitet, ukoliko migranti ne budu ravnopravno raspoređeni na cijeloj teritoriji BiH", kazao je Kozar za Vijesti.ba.
On podržava ideju da migranti budu dislocirani iz USK na više drugih lokacija. Time bi se, pojašnjava, postigle najmanje tri stvari."Prvo, bile bi preciznije evidencije migranata i njihova zaštita od onih koji se bave krijumčarenjem i trgovinom ljudi. Drugo, bilo bi bolje razdvajanje mirnih migranata od onih koji prave probleme, a među kojima vjerovatno ima i bivših pripadnika ISIL-a. Treće, angažman IOM-a bio bi bolji i sveobuhvatniji, jer se stiče utisak da se ova organizacija na području USK pomalo pogubila i da očekivana pomoć izostaje", precizira naš sagovornik.
Država tradicionalno zanemarila građaneDok se konkretni potezi vlasti gube u lavirintu nadležnosti, najveći teret migrantske krize snose građani, posebno oni sa prostora USK. Univerzitetski profesor i aktivista iz Bihaća Irfan Hošić mišljenja je da se na slučaju migrantske krize i humanitarne katastrofe u ovom gradu ponovo pokazala nesposobnost države, njeno nepostojanje.
"Mi smo nefunkcionalna država na svim nivoima. Nemamo kapacitete ni da riješimo banalne probleme, poput pitanja pasa lutalica, a kamoli ozbiljne probleme. Država je ponovo, tradicionalno zanemarila svoje građane. Oni su političarima u fokusu samo tokom predizborne kampanje, nakon koje političari tradicionalno ne servisiraju potrebe građana, od najsitnijih do najozbiljnijih pitanja", kaže Hošić je Vijesti.ba. On zapaža da bh. političari nisu na nivo svojih evropskih kolega, koji imaju kapacitet da zanemare ideološke razlike i da se okrenu servisiranju problema građana. Kao primjer ilustruje odnos, kako naziva, predsjednika bošnjačkog naroda prema gradonačelniku Bihaća.
"Nisu u istoj političkoj partiji i saradnja ne funkcioniše. Fazlić nema podršku državnog ili entitetskog nivoa, jer je na izborima pobijedio kao nezavisni ili polunezavisni kandidat. Tu dolazi do nesporazuma, a građani na svojim leđima trpe", zaključuje on.
