Statističari su izračunali da u poslijeratnoj BiH brak traje u prosjeku 12 godina.

Banjaluka je grad rekorder, sa najvećim brojem razvoda u zemlji, u kojoj je broj propalih brakova danas pet puta veći nego prije rata, pokazuju statistike.

Podaci popisa iz 1991. kažu da je u Bosni i Hercegovini na 1.000 brakova bilo 20 razvoda, dok popis iz 2013. pokazuje da svaki deseti brak puca. Statističari su izračunali da u poslijeratnoj BiH brak traje u prosjeku 12 godina.

Banjaluka je, po statistici razvoda, neslavni rekorder BiH. Podaci Zavoda za statistiku RS svjedoče da su samo u prošloj godini, kada je u cijeloj BiH evidentirano oko 3.500 razvoda, u Banjaluci su razvedena 294 braka.

Po popisu 2013. u gradu na Vrbasu živi 7.240 razvedenih, od čega je blizu 4.300 žena i nešto manje od tri hiljade muškaraca. Najčešće se razvode mladi Banjalučani sa malom djecom, a krizna je peta godina braka.

Stručnjaci u banjalučkom Centru za socijalni rad ranije su za “EuroBlic” naveli da su narkomanija, kocka i alkoholizam sve češći su uzroci za razvod mladih bračnih parova.

Kao razlozi za razvod ističu se i razlike u stavovima, gubitak emocija, preljuba i finansijski problemi. Dešava se i da brak kod mladih pukne zbog miješanja roditelja, najčešće svekrve, a posebno je zabrinjavajuće to što  nasilje u porodici opasno prijeti da izbije na čelo ove crne liste.

Lana Jačević, dugogodišnja pravna savjetnica u Fondaciji udružene žene, kaže da se često kod razvoda, čak i ako nasilje nije u fokusu, ispostavi da se neki, manje vidljiv oblik nasilja, krije u pozadini priče.

- Žene se često odlučuju na razvod tek kada djeca stanu na noge, jer im je dosadilo da trpe suprugov alkoholizam, uskraćivanje slobode kretanja, potcjenjivanje i zanemarivanje porodičnih obaveza – kaže Lana Jačević.

Ne slaže se sa mišljenjem onih koji tvrde da, za razliku od “dobrih starih vremena” današnji Banjalučani, a pogotovo Banjalučanke, brak doživljavaju kao  televizor: nekad se TV kupovao jednom za cio život, a kad se pokvari popravljao se, dok se danas pokvareni televizor, kao i pokvareni brak, odmah baca.

- Malo je površno takvo razmišljanje. Nisu brakovi u doba naših baka bili bolji nego ovi današnji, nego smo mi danas, pogotovo u većim gradovima koji daju veće mogućnosti, slobodniji i u prilici da biramo svoj put u životu – kaže Lana Jačević.

Dođe da za razliku od nekih ranijih vremena danas sud ne utvrđuje “krivicu” za razvod: dovoljno je da jedno od partnera ne želi da više živi u braku i brak se razvodi.

Da je emancipatorski talas Banjaluku zahvatio već prvih poslijeratnih godina, pokazalo je i iskustvo Rade Cumbo, tada sudije u banjalučkom Osnovnom sudu, koja je još 1998. upozorila na povećan broj brakova i na činjenicu da razvod u većini slučajeva traže žene.

Taj trend u Banjaluci i cijeloj postdejtonskoj BiH nastavljen je i narednih godina, a ekonomska kriza je dodatno pogoršala stvari. Ipak, kada je novac u pitanju stručnjaci upozoravaju da nije presudna količina novca koju jedna porodica ima, nego stav supružnika prema finansijama: ako jedno želi da štedi za stare dane, a drugo bi odmah sve da potroši, problemi su neminovni.

Kada je u pitanju novac, mnogi brakovi zapadaju u tešku krizu zbog – skrivenih kredita. Kako svjedoči jedan mikrokreditni službenik sa dugogodišnjim iskustvom u terenskom radu, često se dešava da muž uzme kredit, a da žena to ne zna i obrnuto.

Kad ova tajna izbije na vidjelo, postavlja se i pitanje bračne solidarnosti i izgubljenog povjerenja.

Kako svedoči Lana Jačević, prilikom razvoda je najteži dio podjela bračne tekovine, jer je ženama teško dokazati vlasništvo nad svojom, inače zakonom zagarantovanom polovinom.

(Izvor: EuroBlic)