SAHAR

ZAGREB (AA) – U organizaciji Hrvatske matice iseljenika započeo je 23. po redu Forum hrvatskih manjina čija je glavna tema tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama s osvrtom na prošlost, sadašnjost i budućnost.

Forum hrvatskih manjina koji se održava u Matici hrvatskih iseljenika svečano je otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je odnos manjinske i iseljene Hrvatske istaknula kao svoj važan politički prioritet. Broj iseljenih Hrvata procjenjuje se na tri milijuna, a hrvatske manjine u europskim državama spadaju u najstariji val iseljavanja, koji datira do tisuću godina u prošlost.

"Baština iseljenih Hrvata izuzetno je vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kulturnog i društvenog života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj niti u Bosni i Hercegovini kao drugoj domovini hrvatskog naroda“, rekla je Grabar-Kitarović.

Kako opstati i kako se razvijati u okolnostima otvorene ili latentne asimilacije, uz popratne fenomene urbanizacije i globalizacije, pitanje je koje je predsjednica istaknula kao jedno od ključnih.

Poručila je kako iseljenici trebaju biti most između Hrvatske i države u kojoj žive te pomoći u jačanju gospodarske, kulturne i drugih oblika suradnje.

Zadatak hrvatske diplomacije pomoći je da iseljenici dobiju status nacionalne manjine gdje to još nemaju, kazala je, po najvišim europskim standardima, po uzoru na hrvatski model.

Ravnatelj Matice hrvatskih iseljenika Mijo Marić u svom je obraćanju ustvrdio kako su manjine prve na udaru kada u društvima i državama u kojima žive dođe do konfliktne situacije.

"Smatram da su manjine senzibilitet koji ukazuje na ponašanje većine“, kazao je Marić i dodao da smatra da Hrvatska ima taj senzibilitet.

Jasminka Dulić, urednica tjednika "Hrvatska riječ“, jedinog tjednika na hrvatskom jeziku u Srbiji, kazala je kako nije samo tradicija ono što je potrebno manjinama koje, ističe, žive u suvremenosti kao i većinski narod, stoga trebaju uređeno školstvo i obrazovanje.

Dulić je izjavila kako je u Srbiji prisutna tendencija asimilacije, ali kao veći problem navela je znatan demografski pad, starenje stanovništva i odlazak mladih.

Pitanje predstavljanja nacionalnih manjina i Srbiji još uvijek nije riješeno, rekla je Dulić, a pravo na svog predstavnika u parlamentu imaju samo najveće manjine: Mađari, Bošnjaci i eventualno Albanci.

Kazala je kako se očekuje da će Srbija na osnovu potpisanog međudržavnog bilateralnog sporazuma ispuniti uvjete da se osiguraju politički predstavnici hrvatske manjine na republičkoj, pokrajinskoj i na lokalnim razinama.

Dodala je kako je važno vratiti zastupljenost Hrvata u srbijanskim državnim institucijama odakle su bili potisnuti devedesetih godina.

Na Forumu su sudjelovali predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke, predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima manjine žive.

Matica hrvatskih iseljenika osnovana je 1951. sa svrhom održavanja i razvijanja odnosa između domovinske i iseljene Hrvatske.