SAHAR

Na svakih 15 kilometara rijeke nalazi se jedna brana.

Ukupna riječna mreža Bosne i Hercegovine duga je 4.000 kilometara. Na svakih 15 kilometara rijeke nalazi se jedna brana. Samo šest odsto riječnih tokova je značajno, a sedam odsto je u velikom mjeri izmijenjeno. Ovo je sažetak obilaska ugroženih rijeka u BiH koji je organizovao banjalučki Centar za zaštitu životne sredine.

U Centru navode da se u BiH planira graditi oko 300 hidroelektrana. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete prirodnom nasljeđu. Stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.

- BiH se nalazi među zemljama s najvećim biodiverzitetom u Evropi. Te rijeke su dom mnogih endemičnih vrsta i posjeduju veliku vrijednost vodenih resursa na Balkanskom poluostrvu zbog mnogih tokova površinskih i podzemnih voda. BiH je jedna od rijetkih preostalih evropskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi – istakao je Viktor Bijelić iz Centra za Avaz.ba.

Hidroelektrane, dodaje on, imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu. Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su, kaže Bijelić, potcijenjeni od vlasti u BiH.

- Svjetska turistička organizacija tvrdi da će BiH pokazati treću, najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencionisan, a broj radnih mjesta je dosta upitan. Nekontrolisani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica. Neke od njih su već podigle svoj glas i postale „čuvari rijeka“ – pojašnjava Bijelić.

Prijedor, Sanski Most, Banja Luka, Mrkonjić-Grad i Ribnik snažno su se suprotstavili izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani. Uspostavljena je Koalicija za rijeku Sanu i organizovani su protesti. Lokalno stanovništvo bori se protiv izgradnje HE pravnim sredstvima, uključujući i tužbe. U Fojnici su mještani praktično kampovali na obali rijeke 325 dana.

- Energetski sektor baziran na hidroelektranama predstavlja drugu glavnu prijetnju biološkoj raznovrsnosti u BiH. Mnoge od predviđenih 300 hidroelektrana projektuju se u kaskadama na udaljenosti od nekoliko kilometara. Takvim će se planovima promijeniti prirodni tokovi u sistem umjetnih rezervoara, tunela, cjevovoda i kanalisanih rijeka – tvrdi Bijelić.

Masovna izgradnja hidroelektrana često je, ističe Bijelić, opravdavana ekonomskim rastom, novim mogućnostima za zapošljavanje i profitabilnošću. Bliži pogled ipak pokazuje drugačiju priču.

- Obećanja ekonomskog prosperiteta su neosnovana. Promotori projekta obećavaju poslove, ali zbog automatizacije to znači samo ponekog inžinjera, a malo vjerovatno da će biti angažovano lokalno stanovništvo. Negativni uticaji na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, turističke potencijale i lokalne zajednice ne uzimaju se u obzir - tvrdi Bijelić.

(SB/Avaz)