SAHAR

MOSTAR(AA) – Vanjskotrgovinska komora BiH, u suradnji sa Središnjim izbornim povjerenstvom BiH i Ministarstvom prometa i komunikacija BiH u Mostaru je održala okrugli stol "Digitalizacija izbornog procesa u Bosni i Hercegovini" s ciljem uklanjanja problema i nepravilnosti koje se događaju u izbornom procesu.

Predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić je kazala da je cilj doprinijeti javnoj raspravi o mogućnostima modernizacije i digitalizacije izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, te sagledati mogućnosti domaće IKT industrije u pogledu implementacije najnovijih tehnoloških rješenja primjenjivih u izborima u svijetu i u BiH.

S obzirom na to da je trend prelaska s analogne na digitalnu komunikaciju, kako ističe Hadžiabdić, cilj je vidjeti kakve su mogućnosti u BiH. Stoga je predstavljena i publikacija „Nove tehnologije, izazovi i praksa njihove primjene u BiH“ , koja daje ne samo retrospektivu u vezi toga što je urađeno u BiH u smislu osuvremenjavanja izbornog sistema nego pruža i uvid u trenutne mogućnosti koje postoje u svijetu.

„Malo znamo o mogućnostima naše zemlje zato se danas ovdje okupljamo“, kaže Hadžiabdić podsjetivši da je modernizacija izbornog procesa BiH počela 2010. godine kada se počelo raditi na jedinstvenom informacijskom izbornom sistemu.

„Taj proces je zapravo kulminirao elektronskom dostavom rezultata s nivoa općinskih izbornih komisija, ali ne i s nivoa biračkih mjesta“, ističe Hadžiabdić.

Za modernizaciju procesa, tvrdi ona, postoji mnogo načina i alternativa.

„Smatramo da ljudske kapacitete imamo, problem mogu biti financijski kapaciteti“, naglasila je Hadžiabdić navodeći kako postoji dobra volja CIK-a da se predstave mogućnosti.

„Mislim da je vrijeme da se ide, ako ništa, na elektronsku registraciju i birača van BiH, registraciju političkih subjekata i na elektronsku identifikaciju birača u zemlji na biračkom mjestu. To bi pomoglo da proces bude efikasniji i transparentniji“, ističe Hadžiabdić

To bi, kako tvrdi, za izborni proces u BiH bilo izuzetno značajno, jer kako ističe, svi su nezadovoljni radom biračkih odbora.

„Ima mnogo sumnji u njihov način rada i mi izričemo veliki broj sankcija“, podsjetila je Hadžiabdić.

Ovo je, kako naglašava, pokušaj da Izborna komisija BiH bh. javnosti i političarima predstavi ono što je trend u svijetu i što zapravo može učiniti da unaprijedi proces, ali hoće li se zakonodavac odlučiti za to, pitanje je.

„Mi u zakonu u našoj legislativi nemamo ni zakonsku mogućnost da radimo na ovaj način, jer se sve svodi na papir i olovku. Bio bi veliki uspjeh kada bi u idućim izmjenama i dopunama Izbornog zakona se barem dala mogućnost da se uvede malo elektronike i kod koordinacije i kod glasanja, ali mi kratkoročno za naredne izbore tako veliki korak nećemo moći ostvariti“, pojasnila je Hadžiabdić.

Predsjednik Asocijacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija BiH Brano Vujičić ističe sa su stručnjaci iz BiH spremni napraviti sustav kakav je potreban CIK-u i time riješiti dugogodišnji problem povjerenja i transparentnosti.

„Protekle godine, ova industrija gledano na ukupan promet sudjelovala je s 10 posto u bruto nacionalnom dohotku BiH, a kad se gleda broj zaposlenih to je 2 posto, što samo po sebi govori koji je potencijal ove industrije."

Kompanije iz BiH, kako tvrdi Vujičić, prave IT kod koji se koristi u najvećim IT kompanija na svijetu.

„Ako znamo napraviti kvalitetan kod za te kompanije, onda možemo napraviti i softver za potrebe CIK-a“, ističe Vujičić.

Domaća industrija, kako ističe, već je imala uspješna djelovanja za vladine institucije u BiH, među kojima je bivši CIPS gdje je sav softver za sve registre napravljen u BiH.

Kompletan sistem bio bi znatno jeftiniji, efikasniji i sigurniji, zaključio je Vujičić. No, kako je kazano na koncu, sve ovisi o čelnim ljudima BiH i njihovoj volji da se ovaj program u BiH konačno i uvede.