SAHAR

MOSTAR (AA) – Znanstveni program "Prvi međunarodni kolokvij – Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta" u organizaciji Muzeja Hercegovina i Centra za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna uz financijsku podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti sinoć je otvoren u Mostaru, javlja Anadolu Agency (AA).

Dvodnevna manfestacija svečano je otvorena u Centru za kulturu u Mostaru izložbom pod nazivom "Umjetnost bosanske musandere" koja se smatra veoma značajnim dijelom "Bosanske usmene tradicije u kulturi svijeta".

Profesorica konzervacije arhitektonskog nasljeđa i historije arhitekture na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, Amra Hadžimuhamedović je naglasila da je "Bosanska musandera" obavezan sadržaj svake bosanske kuće iz prošlosti.

"Bio je u više stotina hiljada kuća, kršćanskih, muslimanskih, jevrejski, te kuća imućnih i siromašnih porodica prisutan od 15. stoljeća sve do Prvog svjetskog rata. Nakon toga počinje razaranje bosanskog identiteta, bosanskih kuća i bosanskog nasljeda. U tom razaranju u zaboravu u koji se gura taj identitet uništene su musandere", kazala je Hadžimuhamedović za Anadolu Agency (AA).

Naglasila je kako je to rezultat opsežnog istraživanja koje su proveli u 25 mjesta u kojima su našli tragove musandere ili sačuvane musandere u 63 kuće.

"Ukupno smo obradili 95 musandera od kojih 41 više ne postoji, ali postoji građa o njima i na večerašnjoj izložbi po prvi put u povijesti bosanske umjetnosti i bavljenja bosanskom umjetnošću uspostavljena tipološka i stilska analiza bosanskih musandera i ukazano je na daljnje njihove ugroženosti i mogućnosti prilagođavanja musandere kao određenog elementa bosanskih kuća u suvremenom dizajnu i suvremenoj kulturi", pojasnila je Hadžimuhamedović.

Ona ističe kako ova izložba ne znači kraj projekta, te vjeruje da će se naći još podataka o musanderama u djelovima Bosne koji su zasad, kako kaže, ostali zatvoreni. Naglasila je da će se nastaviti istraživanje, navodeći kako će se objaviti i knjiga o umjetnosti bosanskih musandera.

Nakon Mostar, izložba će biti postavljena u Travniku, Jajcu, Kaknju, a u prvom tjednu veljače, kako je kazano, izložba će biti u sklopu obilježavanja tjedna međureligijskog sklada, postavljena u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Nakon otvaranja izložbe koja je izazvala veliki interes građana Mostara i otvorila brojna pitanja, sinoć je u gradu na Neretvi održana i javna rasprava na temu "Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta".

Enes Kujundžić, Mursad Kunić i Sead Šemsović zaključili su kako se radi o veoma složenoj i važnoj temi kojoj se velika pažnja pridaje na svjetskim univerzitetima.

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Sead Šemsović je kazao kako je jučerašnji skup u Mostaru od iznimnog značaja, jer podrazumijeva podsjećanje na sve one usmeno-književne, pjesničke i prozne žanrove koji su trenutno u različitim temama bavljenja na mnogobrojnim univerzitetima svijeta.

"To je od onih najpoznaijih bošnjačkih lirskih pjesama kakva je sevdalinka, do različitih epskih pjevača od kojih neki dolaze upravo s područja Hercegovine i koji su bili dio homerskog pitanja", kazao je Šemsović.

On ističe kako je veliki problem činjenica da se u planovima i programima osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini izrazito malo ili nimalo govori o najznačajnijim epskim stvarateljima bosanskohercegovačkih prostora.

Zaključak je da je nužno poznavanje samih sebe, povećati i upoznati se s onim što Bosna i Hercegovina baštini, kako bi ju i drugi prepoznali s njezinim vrednotama, koje su, kako je istaknuto, ogromne i na veliku žalost za mnoge u BiH još uvijek nepoznate.