SAHAR

SARAJEVO (AA) – Najbolja varijanta za dogovor oko pravca za izgradnju brze ceste Sarajevo-Beograd bila bi stručna studija, jer je struka ta koja treba reći šta je najisplativije za BiH kada je u pitanju realizacija ovog infrastrukturnog projekta, izjavio je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

On je, prilikom posjete Regionalnom uredu Anadolu Agency (AA) za Balkan u Sarajevu, govorio o pravcima kojim bi trasa mogla prolaziti, a u tom kontekstu je kazao da jedini prijedlog BiH treba biti da trasa prolazi i jednim i drugim entitetom.

"Ima šanse jedino trasa koja će prolaziti i jednim i drugim entitetom, da bi i jedni i drugi osjetili da će dio investicija biti u tom dijelu. Samo takva varijanta treba biti predložena ispred BiH. Nisam siguran da će to tako da ide. Znate kada će ova trasa imati šanse da zaživi? Onda kada Srbija već krene u realizaciju, a mislim da su već donijeli odluku, i spoji Čačak, Užice i dođu u Vardište, na granicu s BiH. Jer, to je njihov pravac za aranžman s Turskom i svaki drugi aranžman je isto važan i može da ga gradi entitet, država. Bilo koji, i onaj preko Bijeljine, i preko Tuzle i onaj preko Zvornika. Svi su oni važni", rekao je Šarović i dodao:

"Najbolja varijanta za dogovor je da tri ministra, državni i dva entitetska sjednu, prije toga čuju prijedlog Srbije gdje oni ubadaju svoju tačku prema BiH, da naši ministri naruče stručnu studiju. Studija treba da se naruči od referentne, kompetentne institucije koja može da napravi studiju, ili više varijanti studija projekata, odnosno trasa. Struka treba reći šta je najisplativije i da onda to stavi politici."

Govoreći o usvajanju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o akcizama na gorivo od 15 feninga po litru, Šarović je kazao kako vjeruje da ovo nije pravo vrijeme za to.

"Prije godinu dana sam čak dvaput preko Savjeta ministara BiH podržao taj zakon, iako su moji prijatelji iz Saveza za promjene malo negodovali oko toga, ali tada su bile neke druge okolnosti. Vjerovao sam da možemo i u poljoprivrednom sektoru da damo dio tog novca kroz plavi dizel, no nije bilo dovoljno razumijevanja za to. U međuvremenu, ušli smo u jednu pravu predizborno vrijeme u kojem je neki opšti interes u nekom drugom planu i u zadnje vrijeme sam zaista s pravom govorio, barem meni se tako čini, da ovo nije pravo vrijeme za donošenje Zakona o akcizama", rekao je Šarović.

Istakao je da je prije godinu dana cijena goriva bila povoljna te da je isto i sada, ali da su sada političke kalkulacije u igri i svi razmišljaju o svojoj izbornoj bazi, o svojim glasačima te ne žele da povuku bilo kakav potez u tom smislu.

"Čak i oni koji su bili za akcize juče, to već danas nisu. Tako da sam u suštini skeptik po tom pitanju, bez obzira na to da zemlja objektivno vapi za investicijama i za infrastrukturom, da ne možemo više da se zadužujemo. Nisam optimista", rekao je Šarović.

Istakao je se autoceste i autoputevi ne grade od akciza i da ključne međunarodne finansijske institucije imaju raspoloživog novca za investiranje u projekte koji već postoje u BiH, ali da zemlja nije kreditno sposobna za novo zaduženje.

"Nove akcize je su, u suštini, garancija da podižemo svoj kredibilitet i kreditni potencijal za nova zaduženja, zbog toga ovoliko interesovanje za povećanje akciza i Svjetske banke i EBRD-a, upravo zbog toga. Znači, imaju spreman novac, ali mi ne možemo dalje da se zadužujemo, to je svrha novih akciza. Zemlji su potrebne nove investicije, vjerujem da bi se pokrenuo taj investicioni ciklus pod uslovom da sredstva ne idu u potrošnju, da ne idu za plate zaposlenih u autoputevima, nego da su ona isključivo namijenjena samo za izgradnju autoputeva i da budu dostupna transparentnom nadzoru, onima koji to treba da nadziru. Ako znamo da je samo na putnu mrežu u posljednjih 10 godina utrošeno pet milijardi KM, a imamo 90 i nešto kilometara autoputeva, vidimo da su ona neracionalno trošena. Otuda je bojazan onih koji treba da dignu ruku i koji trebaju to da plate", izjavio je Šarović.