SAHAR

SARAJEVO (AA) – U Sarajevu danas završava četverodnevna regionalna akademska konferencija "Politike izgradnje mira u regiji: opterećenja prošlosti i vizije budućnosti" na kojoj su učesnici iz regiona i šire, između ostalog, razgovarali o izgradnji mira, ulozi vanjskih aktera u procesu izgradnje mira i budućnosti izgradnje mira, javlja Anadolu Agency (AA).

Sead Turčalo, docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu gdje se konferencija i održava, istakao je da su, iako je prošlo dvije i po decenije od ratova na prostoru bivše Jugoslavije, pitanja izgradnje mira i ona koja se odnose na postkonfliktno suočavanje sa prošlošću i dalje otvorena.

"Odlučili smo se da ova konferencija bude neka vrsta nastavka dijaloga koji je počeo u Beogradu, želeći da Sarajevo pretvorimo u neku vrstu regionalnog centra gdje bi se zaista moglo pričati o izgradnji mira, obzirom da Sarajevo ima tu nekakvu moralnu osnovu da može pričati o tome jer je bilo žrtva najveće opsade tokom rata i podnijelo mnogo žrtava", rekao je Turčalo.

Istakao je da je cilj konferencije nastavak dijaloga i razgovora koji su, kako je kazao, u praksi vrlo jednosmjerni.

"Kada govorimo o jednosmjernim razgovorima, govorimo o političkim razgovorima. Kad se radi o onom o čemu politički predstavnici razgovaraju obično to ide samo u jednom smjeru, a onda se dolazi do različitih interpretacija tako da skoro nikad ne znamo koji je sadržaj. Kada govorimo o akademskim razgovorima, oni su puno otvoreniji i spremniji na razmjenu mišljenja. U nekom trenutku bi se akademija zaista trebala potpuno uključiti i testirati neka rješenja po ovim pitanjima", izjavio je Turčalo za AA.

Kako je kazao, opterećenja prošlosti region Zapadnog Balkana sprječavaju da gleda u budućnost.

"Ono što bi se moglo pokazati kao neka vizija za budućnost jeste upravo to, da akademija počne da se uključuje i da ona nudi neka rješenja, da prestane da živi u nekom zatvorenom 'dvorcu od slonovače', da bude aktivni dio društva, a ne da samo sjedi po strani", rekao je Turčalo.

Dodao je da zadnjeg dana konferencije pružena prilika mladim istraživačima da ponude rješenja za izgradnju mira da i daju neku vrstu svog doprinosa.

Danas je održan i posljednji doktorantski panel: Nova istraživanja o izgradnji mira u regiji, a jedno od istraživanja koje je predstavljeno u okviru panela je i "Kontroverza u učionici? Na koji način se nastavnici historije u zemljama Zapadnog Balkana bave osjetljivim i kontroverznim temama".

Dea Marić, istraživač sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istakla je za AA da je u istraživanju, koje je provođeno kao kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda, učestvovalo više od 1.000 nastavnika iz zemalja Zapadnog Balkana.

"Ono što nas je zanimalo je koliko možemo dohvatiti praksu i ono što se doista događa u učionicama, s obzirom na to da je puno istraživanja urađeno o udžbenicima i nastavnim planovima i programima, međutim zapravo nam nedostaje aspekt što se događa u praksi. Istraživanje se nije bavilo samo onim kako se pristupa kontroverzi, zanimalo nas je kako nastavnici vide svoju ulogu unutar obrazovnih sistema, unutar škola, društava u kojima žive i na koji način je promijenjeno nešto što mi nazivamo paradigmom podučavanja, a što bi značilo ono što je mnogo istraživanja prije već prepoznalo a to je da je nastava na Zapadnom Balkanu opterećena transmisijom jedne interpretacije onog što se dogodilo i to se vrlo plastično vidi na kontroverznim temama s jedne strane , a s druge strane vrlo tradicionalnim pristupom poučavanja gdje je nastavnik taj koji prenosi ta znanja", kazala je Marić.

Istakla je da ni obrazovni sistemi ni društva nisu podržavajući prema tome da se ova tema 'rastvara' da joj se prilazi na način da se razumije otkud dolaze različite interpretacije i kako se koristi u današnjici.

"Nastavnici samo u nekim, ne vrlo čestim situacijama, poduzimaju ono što mi nazivamo 'rizik', a to je da koriste upravo sve prilike da tematiziraju ono kako se povijest uporabljuje danas, da nemaju problem s time da rastvaraju različite narative onog što se dogodilo ili da potpuno izbjegavaju takav tim odnosa prema nastavi. Nama se pokazuje da je puno više onih koji to izbjegavaju", rekla je Marić.

Kako bi se slika u obrazovanju promijenila, neke od preporuka istraživanja su dosljedna obrazovna politika, izgradnja kapaciteta i kompetencija nastavnika, treninzi, te izgradnja autonomije nastavnika u ovom području.