U prvoj polovini ove godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je tek osam različitih zakona i ukoliko bi nastavili raditi ovim tempom, za vlastiti program planiran u 2017. godini trebao bi im čitav četvorogodišnji mandat.

Vijeće ministara BiH je na posljednjih desetak sjednica razmatrao tek dva ili tri zakona, a dnevni red uglavnom se svodi na priču o informacijama, deklaracijama, memorandumima i izvještajima, što prema mišljenju stručnjaka, dovoljno govori o (ne)radu i odnosima koji vladaju u toj instituciji.

Ulogu predlagača zakona preuzeli su poslanici, koji su u prvoj polovini godine predložili praktično isti broj zakonskih rješenja kao i Vijeće ministara BiH, što je praksa nezabilježena u bližem okruženju.

U prvoj polovini ove godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je tek osam različitih zakona i ukoliko bi nastavili raditi ovim tempom, za vlastiti program planiran u 2017. godini trebao bi im čitav četvorogodišnji mandat.

Slab učinak Vijeća ministara BiH po automatizmu odrazio se i na Parlamentarnu skupštinu BiH, koja je u prvoj polovini godine usvojila svega dva zakona, dok ih je čak sedam odbila tako da se i rad najvišeg zakonodavnog tijela kao i Vijeća ministara BiH sveo na dnevnooperativne stvari.

Ivica Ćavar, projekt menadžer Centra civilnih inicijativ, kaže za Nezavisne da je činjenica da na dnevnom redu nekoliko posljednjih sjednica Vijeća ministara BiH nije bilo predloženih zakona.

- To se odražava na neispunjavanje opravdanih očekivanja građana, koji su najčešći, ako ne i jedini gubitnici - naglašava on.

Kako ističu stručnjaci, najbolji pokazatelji haosa koji vlada u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini su predloženi zakoni u vezi sa akcizama, jer ni iz dva pokušaja nije se mogao postići konačan dogovor, a ni danas nije isključena mogućnost da se to ponovo nađe na dnevnom redu.

- Kad nemate relaksirane odnose da možete raditi, onda imate ovu situaciju u kojoj je paralizovano Vijeće ministara, jer ono ne može ništa uraditi do onoga što mu omogućava stabilnost parlamentarne većine - rekao je Adnan Huskić, politički analitičar.

Ono što zabrinjava jeste to da je gotovo nemoguće da u narednih više od godinu, odnosno do izbora 2018. godine, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH "prorade" i da počnu da predlažu i usvajaju zakone, ako ništa, bar one koje su planirali.

- Političari će uvijek brzo doći do rješenja koja mogu, na bilo koji način, uticati na njihove lične ili stranačke interese, što je više puta bilo vidljivo u proteklim godinama - rekao je Ćavar.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak kaže da ne bi ulazio u rad kolega u drugim ministarstvima, ali navodi da je uvjeren da svi rade svoj posao najbolje što mogu.

- U našem sistemu i konstelaciji odnosa između institucija temeljenih na Dejtonskom sporazumu to uopšte nije sigurno mjerilo za efikasnost Vijeća ministara. Što se tiče ostalih ministarstava, mislim da svi korektno rade svoj posao. U mom ministarstvu mi smo po planu rada imali tri zakona za ovu godinu, jedan je već upućen na mišljenja u VM, a druga dva ćemo uputiti sigurno do kraja godine - rekao je Crnadak.

Momčilo Novaković, poslanik NDP-a u Parlamentu BiH, ističe da je očigledno da Vijeće ministara ima probleme sa održavanjem parlamentarne većine, ali da to samo po sebi ne bi trebalo da bude opravdanje za nedovoljno efikasan rad.

- Problem je u tome što pojedine stranke imaju ministre, a nisu dio parlamentarne većine, što je dodatni problem. Ono kako se to može riješiti jeste da svi mi shvatimo odgovornost koju imamo prema građanima i da radimo više u njihovom interesu - zaključio je Novaković.

(SaharBalkan/Nezavisne)