Oko 80 odsto mladih kao razlog odlaska navelo je činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vjeruju u bolju budućnost.

Mladi koji napuštaju BiH u svoju zemlju vratili bi se samo ako im se osigura veća mogućnost za zaposlenje i izgradnja karijere.

Ovo su pokazali rezultati online istraživanja koje je u periodu od jula do avgusta 2017. godine sproveo Institut za razvoj mladih KULT.

U istraživanju je učestvovalo 720 ispitanika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, starosne dobi od 15 do 35 godina, koji su se odselili  u protekle tri godine ili su pokrenuli proces iseljavanja s namjerom da u bliskoj budućnosti napuste svoju zemlju, piše Blic.

– Više od 30 odsto njih ne planira da se vrati u svoju zemlju, dok će ostali to učiniti samo ako im se pruži mogućnost za kvalitetnijim životom – kaže portparol KULT-a Amela Sačić.

Oko 80 odsto mladih kao razlog odlaska navelo je činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vjeruju u bolju budućnost. Kao razloge navode i nezadovoljstvo političkom situacijom, prisustvo korupcije, nezaposlenost, preveliku zastupljenost nacionalnih, vjerskih i ratnih pitanja, te nezadovoljstvo poslom i primanjima.

- U zemljama u koje odlaze, mladi očekuju bolji obrazovni i zdravstveni sistem, bolji životni ambijent, veću mogućnost zaposlenja i bolju sigurnosnu situaciju – ističe Sačićeva.

Zanimljivo je da više od polovine mladih u druge zemlje odlazi samostalno.

- Više od 30 odsto odlazi uz pomoć rodbine i prijatelja, dok manje od deset odsto njih za odlazak koristi usluge agencija za posredovanje u zapošljavanju. Na pitanje da li je riječ o porodičnom iseljenju, skoro  60 odsto ispitanika odgovorilo je pozitivno, dok se više od petine izjasnilo da se njihove porodice pripremaju za odlazak. Tek svaki deseti je odgovorio negativno – kaže Sačićeva.

Prema rezultatima pomenute ankete, najviše mladih odselilo je u Njemačku, a zatim slijede Austrija, Švedska, Slovenija.

Iz BiH je lani samo u Sloveniju i Njemačku zvanično otišlo sedam puta više radnika nego 2013. godine. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ove dvije države su prije tri godine izdale 847, a u 2016. čak 5.857 radnih dozvola.

Posebno je alarmantno, upozoravaju demografi, to što iz BiH najviše odlaze ljudi starosti od 20 do 40 godina, koji su u punoj radnoj snazi i reproduktivnoj dobi. Ako se u BiH dodatno smanji broj žena u reproduktivnoj dobi, sve i da postanemo ekonomski razvijena zemlja, više neće imati ko da rađa djecu.

Najmanje dva miliona osoba porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, što je 5 odsto ukupnog broja njenih stanovnika.

Ovu državu najviše napuštaju građani deficitarnih zanimanja, kao što su programeri, građevinski inžinjeri, doktori i drugo medicinsko osoblje i visokokvalifikovana radna snaga. BiH je, u kategoriji “odliv mozgova”, svrstana na 131. mjesto od 133 države. Podaci UNESCO-a pokazuju da je ovu zemlju od 1995. godine napustilo 79 odsto istraživača u području inžinjeringa, 81 odsto magistara i 75 odsto doktora nauka.

(SaharBalkan/Blic)