Iako su proizvođači u BiH poručili da imamo najveće akcizno opterećenje na cigarete u regiji, očigledno da sve zemlje bivše Jugoslavije vode agresivnu politiku povećanja akciza kako bi dostigle standard EU o visini minimalne akcize od 90 eura na 1000 cigareta.

Pojedine vrste cigareta poskupile su od 1. septembra, što je peto dizanje cijena duhanskih proizvoda na bh. tržištu u ove godine.

Kompanija Philip Morris iz Sarajeva dostavila je 25. jula nove cijene dviju vrsta svojih cigareta, piše Večernji list BiH.

Riječ je o Eve Divine Slims i Eve Mystique Slims, za koje su pušači ranije izdvajali 4,50 KM, a od 1. septembra plaćaju 10 feninga više. Samo 3 mjeseca ranije ista kompanija podigla je cijene 19 vrsta cigareta za 10 do 20 feninga, a tada je cjenovnik naviše korigirala i Tvornica duhana Rovinj.

Uz to, većina cigareta i duhan tradicionalno su poskupili početkom godine, kada dolazi do usklađivanja akciza s EU, i to i do 35 feninga po kutiji.

- Poskupljenje tokom godine nema veze s onim koje od 1. januara svake godine jer je povećanje cijena cigareta stvar poslovne politike svakog proizvođača. Cigarete mogu poskupiti kad god proizvođač želi, ali u novu cijenu mora biti ugrađena i plaćena akciza u skladu s odlukom o posebnoj ili minimalnoj akcizi za ovu godinu - kazali su za medije iz UIO-a BiH.

Kazali su da je EU minimalnu akcizu povećao na 90 € za 1000 komada cigareta, što je 3,60 KM po kutiji. Da bi BiH dosegnula minimalnu akcizu u zemljama EU i dalje mora povećavati akcize.

Iako su proizvođači u BiH poručili da imamo najveće akcizno opterećenje na cigarete u regiji, očigledno da sve zemlje bivše Jugoslavije vode agresivnu politiku povećanja akciza kako bi dostigle standard EU o visini minimalne akcize od 90 eura na 1000 cigareta. Ako se izuzme Slovenija, gdje su akcize 111 € za 1000 cigareta, najviše porezno opterećenje je u BiH, gdje iznosi 74 €, znatno više nego u Srbiji i Crnoj Gori, gdje je 54 € ili Makedoniji gdje iznosi 33 €.

Neujednačenost uzrokuje krijumčarenje i potiče “crno tržište” cigareta, pri čemu “stradaju” zemlje poput BiH, gdje je dinamika akciznog opterećenja daleko iznad onoga što potrošači mogu platiti. Stoga su i razumljivi zahtjevi glavnih duhanskih igrača da BiH uspori tempo povećanja akciza već s 1. januarom 2018. kako bi došla u ravnotežu sa zemljama u okruženju.

(SaharBalkan/Večernji)