Energetski sistem Srbije pred slomom
-
Poslanik Studentske liste Slobodan Vukosavić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu i akademik
Energetski sistem Srbije suočava se s ozbiljnim problemima zbog zastarjele infrastrukture, pada proizvodnje električne energije, političkog utjecaja na javna preduzeća i sve većih troškova uvoza struje, izjavio je za IZLAZ.com poslanik Studentske liste Slobodan Vukosavić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu i akademik.Govoreći o stanju u Elektroprivredi Srbije (EPS), Vukosavić je upozorio da se sistem i dalje oslanja na rješenja planirana i izgrađena prije 1990. godine, dok s
Govoreći o stanju u Elektroprivredi Srbije (EPS), Vukosavić je upozorio da se sistem i dalje oslanja na rješenja planirana i izgrađena prije 1990. godine, dok su remonti, revitalizacije i ulaganja u nove objekte često odgođeni ili kasne.
Kao primjer naveo je termoelektranu TENT B2, koja već tri godine radi smanjenom snagom od oko 520 megavata umjesto predviđenih 650. Ukazao je i na potrebu radova na hidroelektrani Đerdap 2, dok je remont termoelektrane Kostolac A2, završen u julu, pratio požar zbog kojeg je elektrana mjesecima bila van mreže. U rad su tek u novembru pušteni i bageri, transporteri i odlagači na kopu Radljevo.
Zbog pada proizvodnje EPS je, prema njegovim riječima, primoran uvoziti električnu energiju po veoma visokim cijenama. Vukosavić tvrdi i da Srbija uvozi ugalj iz Indonezije, iako ima vlastite zalihe uglja iz Kostolca koje bi mogla kombinovati s lignitom iz Kolubare.
Upozorio je da troškove integracije obnovljivih izvora energije u Srbiji uglavnom snose EPS i građani, dok prihode od proizvodnje struje iz tih izvora ostvaruju privatni investitori.
"Postojeće stanje je neodrživo i može dovesti do finansijskog sloma EPS-a kao uvoda u privatizaciju, koju priželjkuju mnogi u zemlji i inostranstvu", ocijenio je Vukosavić.
Kao jedan od ključnih problema naveo je političko upravljanje energetskim sektorom i potrebu za njegovom departizacijom, odnosno imenovanjem domaćih stručnjaka na vodeće pozicije.
Govoreći o eksploataciji litija i otvaranju novih rudnika, Vukosavić je ocijenio da postojeći zakoni omogućavaju multinacionalnim kompanijama ostvarivanje velikog profita uz rizike po okoliš i izvore pitke vode.
Zatražio je korjenitu reviziju zakona i podzakonskih akata koji uređuju rudarstvo, u skladu s evropskim standardima zaštite vode, zraka i zemljišta.
Dodao je da je potrebno evidentirati nesanirane deponije i štetu nanesenu okolišu, a o novim rudarskim projektima razgovarati tek kada stanje životne sredine bude usklađeno s normama Evropske unije.