Bosna i Hercegovina je 10. novembra u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a glasala protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma, koju su predložile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja i još četiri države.

Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u, obrazložio je da je to stav koji Bosna i Hercegovina dijeli s Evropskom unijom posljednje četiri godine.

Nakon što je direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić na mreži X upitala ko je donio odluku da Misija BiH pri UN-u glasa protiv i ustvrdila da diplomatija koja tako glasa "zastupa isključivo stavove sarajevskih bošnjačkih političkih krugova", ambasador Lagumdžija reagirao je porukom da ga je "prestala čuditi površnost i nepoznavanje baznih činjenica", te da kritičari kao jedini argument koriste naziv rezolucije.

Nakon reakcije Trišić Babić oglasio se i Helsinški odbor za ljudska prava, koji je pozvao ambasadora Lagumdžiju, Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH da javno obrazlože zbog čega je naša zemlja glasala protiv, kako su naveli, izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje podstiču rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i s njima povezanu netoleranciju.

Iz Helsinškog odbora smatraju da je poražavajuće da je Bosna i Hercegovina glasala protiv nacrta rezolucije usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma, imajući u vidu iskustvo stradanja ljudi u ovoj zemlji.

Rezoluciju "Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose savremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije" predložili su Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan. Nacrt od 5. oktobra ima 20 tačaka preambule i više od 70 operativnih tačaka.

- Nije se usvajao naziv rezolucije, već se usvajala rezolucija pod tim naslovom na 11 (gusto malim fontom kucanih) strana preciznog teksta", navodi Lagumdžija i poručuje komentatorima da prije izlaska u javnost pročitaju "makar ono što piše ispod naslova".

Prije glasanja BiH se, uz Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i San Marino, pridružila zajedničkim izjavama Evropske unije. U njima EU navodi da postoji razlika "između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, kao što Rusija radi u Ukrajini", te da je to samo jedan u nizu izgovora Rusije za vođenje agresorskog rata.

EU u istoj izjavi kaže da je "u potpunosti posvećena globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezane netolerancije", ali da ova rezolucija tom cilju ne doprinosi, nego naprotiv.

Prije glasanja o cijelom tekstu komitet je glasao o amandmanu koji je u ime grupe država predstavila Velika Britanija. Amandman u tekst unosi upozorenje bivše specijalne izvjestiteljice UN-a za rasizam E. Tendayi Achiume da Rusija neonacizam koristi kao izgovor za invaziju na Ukrajinu, što, prema njenim riječima, ozbiljno potkopava stvarnu borbu protiv neonacizma. BiH je glasala za amandman, koji je prošao sa 64 glasa za i 44 protiv.

Lagumdžija podsjeća da se BiH Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH, obavezala da usklađuje vanjsku i sigurnosnu politiku s EU-om. Ta obaveza je, kaže, postala posebno važna nakon što je BiH dobila kandidatski status.

Prema njegovim riječima, BiH je o ovoj rezoluciji posljednje četiri godine glasala jednako kao EU. Protiv su, uz BiH, bile sve članice EU-a, SAD, Velika Britanija, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana koje su glasale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Za rezoluciju su, navodi, stalno glasale Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Srbija i Izrael, te većina zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka.

Bosna i Hercegovina je i ranije podržavala rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma. Prema dostupnom pregledu ranijih glasanja, posljednji put je podržala ovu rezoluciju 2021. godine, prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju, Bosna i Hercegovina glasa protiv rezolucije.

Međutim, ambasador Lagumdžija ukazuje i na činjenicu koja je, kako ističe, prošla bez reakcija. Naime, dan nakon glasanja o ruskoj rezoluciji, Bosna i Hercegovina podržala je rezoluciju o pravu palestinskog naroda na trajni suverenitet nad vlastitim prirodnim resursima na okupiranim palestinskim teritorijama, uključujući Istočni Jerusalem.

- Dan nakon Ruske rezolucije glasali smo (kao i EU i zemlje Zapadnog Balkana osim Srbije) za Rezoluciju o stalnom suverenitetu palestinskog naroda u okupiranim palestinskim teritorijama, uključujući Istočni Jerusalem, i arapskog stanovništva na okupiranom Sirijskom Golanu nad njihovim prirodnim resursima. O tome se niko nije oglasio da pita kako i zašto, odnosno da nismo smjeli tako glasati - objašnjava Lagumdžija.

Srbija je bila među 24 države koje nisu glasale, dok je 11 država bilo suzdržano. Sjedinjene Američke Države i Izrael predvodili su grupu od sedam zemalja koje su glasale protiv.

Nacrtom se priznaje pravo palestinskog naroda da zahtijeva obeštećenje za svaku eksploataciju, štetu, gubitak, iscrpljivanje ili ugrožavanje prirodnih resursa koji su posljedica nezakonitih mjera koje su poduzele Izrael, kao okupaciona sila, i izraelski doseljenici na okupiranoj palestinskoj teritoriji.

Njime se od Izraela zahtijeva da obustavi sve aktivnosti, uključujući one koje provode izraelski doseljenici, a koje štete okolišu, među kojima je i odlaganje otpada na okupiranoj palestinskoj teritoriji, uključujući Istočni Jerusalem, i na okupiranom Sirijskom Golanu. Također se zahtijeva da Izrael prestane s uništavanjem ključne infrastrukture, uključujući vodovodne cjevovode, kanalizacione i električne mreže.