Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Miće Stanišića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske i saradnika Radovana Karadžića, osuđenog na 22 godine zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, zaključila je da Stanišić nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije, posebno prihvatanja odgovornosti i iskrenog kajanja za zločine. Iako je odslužio više od dvije trećine kazne i uzorno se ponašao u zatvoru, to nije bilo dovoljno za njegovo oslobađanje."Težina njegovih zločina velika je i taj faktor govori protiv odobravanja prijevremenog puštanja na slobodu", navela je sutkinja u obrazloženju odluke.

Stanišić je 2013. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašen krivim za ubistva i mučenja kao kršenja zakona i običaja ratovanja te progon kao zločin protiv čovječnosti. Osuđen je na 22 godine zatvora, a Žalbeno vijeće je 2016. godine potvrdilo presudu u cijelosti.Sud je utvrdio da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije planirane srpske države. Stanišić je tokom rata bio ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.Haškom sudu predao se u martu 2005. godine, a od augusta 2019. kaznu je služio u Poljskoj. U januaru 2025. godine prebačen je u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Hagu jer Poljska više nije mogla nastaviti izvršavati njegovu kaznu, prenosi Index.hr.

Ključni razlog odbijanja zahtjeva bila je procjena da Stanišić nije pokazao dovoljan napredak u suočavanju s vlastitom odgovornošću. U novom zahtjevu nije izričito prihvatio odgovornost za zločine za koje je osuđen, niti je naveo konkretne postupke koji bi pokazali da je promijenio odnos prema svojim djelima i njihovim posljedicama za žrtve.