Pitanje (ne)funkcionisanja državnih institucija značajan je dio Izvještaja kojeg je visoki predstavnik podnio Vijeću sigurnosti UN-a u u 70. izvještaju o stanju u Bosni i Hercegovini.

U Izvještaju se navodi da su “Predsjedništvo, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština u različitim periodima ostajali podijeljeni i nisu mogli postići dovoljan stepen zajedničkog djelovanja za efikasan rad institucija”.

- Posljedični pad zakonodavnog i izvršnog učinka ima ozbiljne posljedice, naročito za reforme potrebne za evropske integracije i proces vladavine prava. Od najveće je važnosti preokrenuti ovaj trend. Novi sazivi zakonodavnih i izvršnih organa morat će pokazati odgovornost i spremnost da pronađu zajednički osnov za obnovu reformskog puta zemlje, piše u Izvještaju.

Dalje se navodi da “javna obraćanja i poruke članova Predsjedništva i dalje odražavaju oprečna viđenja budućnosti Bosne i Hercegovine, uloge međunarodne zajednice, Općeg okvirnog sporazuma za mir, poimanja nacionalnog identiteta i državnosti, nadležnosti entiteta u odnosu na državu i drugih neriješenih pitanja”.

“Iako je Vijeće ministara održavalo redovni raspored sjednica, zakonodavni učinak tokom izvještajnog perioda bio je gotovo nikakav, a jedini usvojeni zakonodavni akt bio je budžet za 2026. godinu. To ukazuje na smanjenu sposobnost Vijeća ministara da izvršava svoj mandat i predlaže zakone zbog institucionalnih blokada i nedostatka političke volje za unapređenje reformske agende zemlje”, navodi se.

Dodaje se da iako članstvo u Evropskoj uniji ostaje deklarisani ključni cilj vanjske politike, Vijeće ministara nije postiglo dogovor o zakonskim prijedlozima koji se odnose na dva uslova za otvaranje pristupnih pregovora: Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Tokom izvještajnog perioda nije ostvaren ni napredak u dogovoru o imenovanju glavnog pregovarača niti o uspostavljanju pregovaračke strukture.

“Nastavljena je praksa da se zakoni ne upućuju Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dok Vijeće ministara ne postigne puni politički konsenzus, što je negativno uticalo na zakonodavni učinak. Predsjedavajuća Vijeća ministara naglasila je važnost unutrašnjeg dijaloga i konsenzusa među predstavnicima konstitutivnih naroda. Ovaj zahtjev za konsenzusom više puta je i sistematski korišten kao sredstvo institucionalne opstrukcije, čime su odgađane reforme i podrivana vladavina prava”, stoji u Izvještaju.

Visoki predstavnik konstatuje da je Dom naroda Bosne i Hercegovine ostao praktično blokiran zbog zloupotrebe pravila o kvorumu: “delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), sami ili zajedno s delegatima Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), više puta su napuštali sjednice”.