Sahranjena Biljana Plavšić: Uz ratnu zločinku počasni vod MUP-a RS
-
U Banjoj Luci shranjena ratna zločinka i nekadašnja predsjednica RS-a Biljana Plavšić.
U Banjoj Luci je danas shranjena ratna zločinka i nekadašnja predsjednica bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Biljana Plavšić.
Sahrani su prisustvovali brojni zvaničnici iz manjeg bh. entiteta, dok su tokom opijela uz kovčeg sa tijelom Plavšićeve bili pripadnici počasnog voda Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Pored kovčega su bili položeni vijenci predsjednika Saveza nezavisnih Socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenada Stevandića i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović.
Prethodno je Plavšić održana i komemoracija kojoj su također prisustvovali Dodik, Stevandić, kao i bivši predsjednik RS Dragan Čavić, ministri u Vladi RS, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Dragoljub Mirjanić, vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju RS Ana Trišić Babić.
Prisutni su, između ostalih, bili i predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, bivši predsjednik Narodne skupštine RS Dragan Kalinić, bivši direktor Policije RS Dragomir Andan, nekadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Svetozar Mihajlović, bivši premijer RS Radovan Višković, bivši predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Marko Pavić, profesor Radomir Lukić...
Čelnici RS također su se upisali i u knjigu žalosti.
Biljana Plavšić, koja je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine nad bosanskim muslimanima i Hrvatima, dobrovoljno se predala 10. januara 2001. godine.
U oktobru 2002. priznala je krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 opština u Bosni i Hercegovini, u zamjenu za odbacivanje preostalih tačaka optužnice. Kažnjena je sa 11 godina zatvora.
Međutim, po izlasku na prijevremenu slobodu posljednjih godina iz Beograda negirala je zločine, kao i genocid nad Bošnjacima koji su u ljeto 1995. godine počinile srpske vojne, policijske i paravojne formacije padom "zaštićene zone UN-a u Srebrenici", što je utvrđeno presudama pred domaćim i međunarodnim sudovima.