Carl Bildt, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, upozorio je da kombinacija rastućih nacionalnih tenzija, predstojeći izbori u Bosni i Hercegovini i Srbiji, zastoj u evropskim integracijama i promijenjena politike Sjedinjenih Američkih Država predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost Zapadnog Balkana.

Bildt je u analizi pod naslovom "Alarm Bells in the Balkans" (Zvona za uzbunu na Balkanu) ocijenio da "mračna politika ponovo progoni Balkan", posebno upozoravajući na mogućnost političke krize u BiH nakon oktobarskih izbora.

Trump podržava srpske nacionaliste

Prvi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma posebno se osvrnuo na sahranu pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, ocijenivši da je "poluzvanična" sahrana ponovo otvorila traume iz prošlosti i raspirila nacionalističke tenzije.

Bildt upozorava i na pogoršanje odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i zastoj evropskih integracija zemalja u regiji.

Posebno je kritičan prema politici administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini.

"Dok su prethodni američki predsjednici možda mogli biti optuživani za pretjerani intervencionizam, administracija Donalda Trumpa nije pokazala nikakav interes za osjetljive političke procese u regiji", naveo je Bildt.

Prema njegovoj ocjeni, fokus Washingtona na "uske ekonomske interese" doveo je do tolerisanja, pa čak i "podržavanja tvrdolinijaških srpskih nacionalista u Bosni i Hercegovini".

Kao jedan od primjera navodi podršku projektu gasovoda preko Hrvatske, koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s alternativnim izvorima gasa, ali istovremeno problematizira mogućnost da poslove dobije kompanija čije rukovodstvo ima "lične veze s Donaldom Trumpom".

"Svjetla upozorenja počinju treperiti", smatra Bildt.

Mogući postizborni scenarij

Najozbiljniji dio analize odnosi se na moguće postizborne scenarije u Bosni i Hercegovini.

Bildt navodi mogućnost da bi, zavisno od izbornih rezultata, tvrdolinijaške srpske političke snage zajedno s tvrdolinijaškim hrvatskim snagama mogle pokušati promijeniti okvir upravljanja Bosnom i Hercegovinom.

Smatra da bi međunarodne okolnosti za takav pokušaj mogle biti povoljne jer bi SAD, prema njegovoj procjeni, "očigledno pogledale na drugu stranu".

"Ako bi uspio, bošnjačka zajednica sigurno bi se osjećala ugroženom i reagovala bi u skladu s tim", piše Bildt.

Takav razvoj događaja, dodaje, "povećao bi rizik od silazne spirale koja bi mogla duboko destabilizovati zemlju".

Bildt upozorava da ni Srbija i Kosovo nisu bez rizika. Srbija u oktobru također izlazi na izbore, nakon višegodišnjih studentskih protesta i pojave opozicionog pokreta organizovanog oko "Studentske liste", dok situaciju na Kosovu opisuje kao daleko od mirne.

Ipak, naglašava da nijedan od problema sam po sebi ne mora dovesti do ozbiljne destabilizacije.

"Uzeti zajedno, riskiraju stvaranje kritične mase nacionalističkog sentimenta", mišljenja je Bildt.

Evropa mora obratiti pažnju na alarm

Smatra da su evropske integracije izgubile snagu kao pokretač političkih promjena, dok su međunarodni sudovi svojim dugotrajnim postupcima izgubili mogućnost da značajnije doprinesu pomirenju.

"Možda čak pogoršavaju situaciju", navodi.

Ipak, Bildt naglašava da njegovo upozorenje ne znači prognozu novog velikog rata.

"To ne znači da idemo prema novoj rundi balkanskih ratova", ističe.

Ali upozorava da bi i ograničeni sukobi mogli regiju gurnuti na "neizvjesniji i opasniji put".

"Politički lideri, posebno u Evropi, moraju obratiti pažnju na alarm", zaključuje Bildt.