SAHAR

Nakon deset godina, sačinjena je nova, druga po redu, strategija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini i obuhvata trogodišnji period od ove do 2027. godine.

Radi se o zajedničkom strateškom dokumentu na kojem je radila radna grupa sačinjena od predstavnika državnih i entitetskih institucija i institucija Brčko distrikta. Njen nacrt upućen je u javne konsultacije, a nije poznato kada će se naći pred Vijećem ministara Bosne i Hercegovine.

Istaknuto je da je nacrt strategije izrađen u saradnji s Evropskom unijom, koja je pružila tehničku podršku u procesu izrade. Prethodna strategija, ona prva, važila je za period do 2014. godine.

Predložena nova strategija obuhvata četiri oblasti i predviđa određene mjere, uglavnom one koje su i dosad poduzimane poput raznih programa (samo)zapošljavanja. Među mjerama se spominje jedno zakonsko rješenje odnosno zakonski okvir koji uređuje zapošljavanje i koji je "uveden u cilju poboljšanja efikasnosti javnih službi za zapošljavanje".

Prva oblast odnosi se na potražnju za radnom snagom. Konstatovano je da radno sposobno stanovništvo u dobi od 15 do 89 godina u Bosni i Hercegovini bilježi blagi pad, ali i da radna snaga doživljava blagi porast, kao i da stopa zaposlenosti raste, ali i da smanjenje udjela samozaposlenih osoba u BiH može ukazivati na poteškoće u poduzetničkom sektoru. Piše i da je prosječna plaća rasla sa 973 KM u 2021. na 1.392 KM u 2024. godini, s procjenom da će do kraja 2027.godine biti otprilike 1.800 KM. U Srbiji, Crnoj Gori, a posebno u Hrvatskoj prosjećna neto plaća je veća.

Mjere koje se planiraju u ovoj oblasti su, između ostalog, programi poticaja za samozapošljavanje, program podrške razvoju privrede, poboljšanje efikasnosti poslovanja i uvođenje novih tehnologija, daljnja digitalizacija javnih usluga, rad na uvođenju jednošalterskog sistema za poreske poslove.

Druga oblast se odnosi na ponudu radne snage i pristup zapošljavanju, vještinama i kompetencijama. Navodi se da je stopa nezaposlenosti u dobi od 15 do 74 godine u BiH zabilježila značajan pad, te da fokus treba biti na provedbi programa kontinuiranog obrazovanja i razvoja vještina koje su relevantne na tržištu rada.

Predviđene mjere su poboljšavati rad s talentima i standard učenika i studenata, univerzalno i kvalitetno predškolsko obrazovanje, izrada interdisciplinarne studije o potrebama, mogućnostima i pretpostavkama za usklađivanje razvoja sistema obrazovanja, privrede i tržišta rada, program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije, programi osposobljavanja mladih...

Treća oblast koju tretira strategija je funkcioniranje tržišta rada, gdje se, između ostalog, planiraju redizajn aktivnih mjera zapošljavanja, unapređenje istraživanja tržišta rada, unapređenje rada s poslodavcima i nezaposlenim.

I posljednja oblast tiče se promoviranja jednakih mogućnosti i poticanja socijalne uključenosti. Konstatuje se da dugotrajna nezaposlenost (od 12 do 23 mjeseca) bilježi vrlo blagi pad, te da je zabrinjavajuće da je u 2024. čak 52,92 posto nezaposlenih bez posla duže od četiri godine.

Ovdje se kao mjere navode podrška (samo)zapošljavanju demobilisanih boraca i RVI, program podrške zapošljavanju Roma, program zaštite zaposlenih u kriznim situacijama, program zaštite i zdravlja na radu...