Hrvatska slavi 10 godina u EU
SaharTV - Prije deset godina Hrvatska je postala tada 28. članica Evropske unije.
Država je postigla svoje strateške ciljeve, ali članstvo je dovelo do značajnog odljeva stanovništva. U međuvremenu, članstvo u EU ostaje neizvjesno za susjedne zemlje, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija FENA, AFP, ANSA, EFE, HINA, STA i Tanjug.
Nakon deset godina čekanja, ulazak u Evropsku uniju 1. jula 2013. godine bio je jedan od najvažnijih događaja u hrvatskoj historiji i, uz četiri godine ranije ostvareno članstvo u NATO-u, najvažniji vanjskopolitički cilj zemlje od osamostaljenja. Međutim, ovo bi moglo biti posljednje proširenje EU-a nakon mnogo godina, jer niti jedna od zemalja kandidatkinja nije ni blizu članstva.
Pregovori s Hrvatskom trajali su duže nego s bilo kojom drugom državom članicom, pet godina i devet mjeseci. Uvjetovali su ih punom saradnjom s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu (ICTY), koji je insistirao na hapšenju hrvatskog generala Ante Gotovine.
Pregovori su bili opterećeni saradnjom s ICTY-em u Haagu i blokadom Slovenije zbog bilateralnog graničnog spora, kao i zamorom od proširenja među tadašnjim postojećim članicama.
Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo 21. februara 2003. godine, službeni status kandidata dobila je 18. juna 2004. godine, a pregovori su započeli 3. oktobra 2005. godine dok je posljednje pregovaračko poglavlje zatvoreno 30. juna 2011. godine.
Veliki napredak, ali nedovoljno brz
Danas, nakon deset godina članstva u EU-u ostvareni su mnogi strateški ciljevi, među kojima i ulazak u schengenski prostor i eurozonu, kao i prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovini 2020. godine. Brisel je također podržao zemlju u povezivanju zemlje izgradnjom Pelješkog mosta.
Uz trend pada javnih dugova, zemlja ima dobre fiskalne rezultate. Vlada čak predviđa da će dug sljedeće godine pasti ispod 60 posto, što je omjer dopušten prema kriterijima iz Maastrichta. Ipak, zemlja je izgubila deset godina ekonomskog razvoja.
Prije ulaska u EU hrvatska ekonomija zapalo je u recesiju koja je trajala više od šest godina. Ukupni pad realnog BDP-a u periodu od 2009. do 2014. godine iznosio je 12,6 posto. BDP je tek 2019. godine ponovno prešao nivo iz 2008. godine.
Drugi problem je veliki jaz između glavnog grada Zagreba, koji ima BDP od 131 posto prosjeka EU, i istočnih zemalja, čiji je BDP ispod 40 posto evropskog prosjeka. Zagreb je 2018. godine ostvario 34 posto nacionalnog BDP-a, dok većina stanovništva (67 posto) živi u područjima gdje je BDP po stanovniku ispod 60 posto evropskog prosjeka.
Odlazak stanovništva
Hrvatska je iseljavanjem u proteklom desetljeću izgubila gotovo 10 posto stanovništva. Bolji uvjeti rada i života u bogatijim članicama, ali i manjak radne snage - posebno u Njemačkoj, koja ima više od dva miliona slobodnih radnih mjesta - doveli su do ozbiljnog odljeva stanovništva.
No, za Hrvatsku postoji nekoliko znakova da je trend odlaska iz zemlje usporen, ali još nije stao. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se imigracija i emigracija izjednačavaju kada nivo ekonomske razvijenosti dosegne oko 80 posto prosjeka EU, čemu je Hrvatska sa svojih 73 posto blizu.
Da bi u dogledno vrijeme dosegla evropski prosjek, Hrvatska bi morala rasti znatno brže nego što je sada. Potencijalni rast nije otežan samo padom broja stanovnika, već i niskom produktivnošću te nedostatkom reformi u javnoj upravi i pravosuđu. Ipak, dobrobiti članstva u EU postaju još jasniji kada se Hrvatska uporedi s nekim zemljama bivše Jugoslavije koje ekonomski stoje lošije.
