Poruka žrtava rata: U pet presuda stoji da je Hrvatska bila agresor na BiH
SaharTV - Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” pozvali su generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa i savjetnicu generalnog sekretara za prevenciju genocida u Vijeću sigurnosti UN-a Alice Wairimu Nderitu da spriječe Hrvatsku u namjeri da angažiraju svoje vojnike u okviru misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Kao glavni razlog zašto Hrvatska ne može biti dio Altheae navode to što ne sarađuju sa bh. pravosuđem u procesuiranju ratnih zločinaca.
“Posebno naglašavamo da glavni tužilac MICT/ICTY preko pola decenije obavještava VS UN da su Hrvatska, zajedno sa Srbijom, glavni kočničari progona zločinaca u regionu. Naime, glavni tužilac ICTY/MICT u kontinuitetu od 2015. obavještava VS UN da Republika Hrvatska apsolutno ne sarađuje u progonu zločinaca, da blokira istrage u BiH i da je postala utočište za ratne zločince”, rekli su oni.
S obzirom na to, pozivaju na hitnu raspravu u UN o izvještajima glavnog tužioca ICTY/MICT i ponašanju Republike Hrvatske jer, kako navode, “ovakva opstrukcija Republike Hrvatske u progonu ratnih zločinaca u BiH i regionu treba da pokrene mehanizme iz Akcionog plana generalnog sekretara u situacijama kad se u državama gdje je počinjen zločin opstruira rad pravosuđa”.
Navode da je hrvatski plan za angažovanjem vojnika u BiH prst u oko žrtvama s obzirom na navedene okolnosti u kojima je Hrvatska međunarodni nosilac opstrukcija u procesuiranju teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
“Smatramo da se radi o pokušajima Republike Hrvatske da, u datom momentu, ponovo destabilizira BiH i da UN putem svojih mehanizama mora zaustaviti zlonamjerne akcije hrvatske Vlade. Tražimo hitne reakcije UN; rasprave u UN o izvještajima ICTY/MICT od 2015. godine i primjenu adekvatnih mjera i pokretanje Akcionog plana da se zaustavi djelovanje Republike Hrvatske”, navodi se.
Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa” ističu i da je Vijeće sigurnosti UN-a nizom svojih rezolucija u vrijeme agresije na RBiH od 1992-1995, pozvalo tadašnju SRJ-Srbiju i Republiku Hrvatsku da poštuju suverenitet BiH i da svoje vojne i druge oružane snage povuku iz BiH te je Vijeće sigurnosti UN-a smatralo da je neprihvatljivo političko miješanje i vojno prisustvo susjednih država u BiH.
“ICTY, koji je 1993. godine osnovan, rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a je u svojim presudama pored obilja dokaza koristio i navedene rezolucije Vijeće sigurnosti UN-a, kao dokazni materijal. ICTY je presudio u pet presuda da je u BiH bio međunarodni sukob i da je Hrvatska bila agresor na BiH te da je hrvatska vojska bila vojno angažirana u cilju okupacije dijela BiH i pripajanja Republici Hrvatskoj”, zaključili su.
