SAHAR

SaharTV - Sinoć je održana Akademiji povodom 18. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

 U okviru programa, u Narodnom pozorištu je upriličena i izložba fotografija “Alija Izetbegović, prijatelji i saradnici”, uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera.

Među zvanicama bili su brojni visokopozicionirani zvaničnici iz BiH, uključujući i člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića te predstavnici diplomatskog kora.

Zvanicama su se obratili dekan Fakulteta političkih nauka, prof. dr. Sead Turčalo, akademik prof. dr. Mirko Pejanović te ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković.

Na samom početku programa intonirana je himna Bosne i Hercegovine te proučena Fatiha pred dušu Izetbegovića, za kojeg je rečeno kako je bio istaknuti intelektualac uvažavan na Istoku i Zapadu.

Tokom programa pročitano je nekoliko citata Izetbegovića, a ukazano je na njegovu ulogu u historiji.

Ministrica Turković govorila je o ulozi i značaju Izetbegovića kada su u pitanju diplomatske aktivnosti, koje su, kako je dodala, bile izuzetno važne, a ponekad i presudan segment njegovog rada posebno tokom odbrane države.

- BiH je vjerovatno jedinstven primjer države u svijetu na koju je izvršena agresija nedugo nakon proglašenja nezavisnosti - rekla je Turković.

Prisjetila se brojnih izazova s kojima se BiH suočavala na svom putu ka nezavisnosti i uloge Alije Izetbegovića u tom pogledu.

Osvrnula se na brojne sastanke s intelektualcima i uvaženim ličnostima širom svijeta, kao i nagrade i priznanja koja su mu dodijeljena.

Turković se prisjetila kako su priznanja stizala iz brojnih arapskih zemalja, zatim Turske, Španije i mnogih drugih što je rijetkim liderima u historiji pošlo za rukom.

Kazala je kako "mi koji živimo u današnjim vremenima, opterećeni novim izazovima, često ne možemo realno da sagledamo šta je sve učinjeno u proteklim decenijama".

- Usprkos stalnim nasrtajima, BiH opstaje i nastavlja svoj put ka Evropskoj uniji i NATO savezu. Naša je obaveza da snažno odgovorimo na sve napade na državu, ali i da učinimo sve što možemo da građani budu sretniji i zadovoljniji u BiH. Obaveza novih generacija u našoj zemlji jeste da nastave borbu za BiH, onakvu kakvu je želio i za kakvu se borio Alija Izetbegović. Želio je da ova zemlja ostane i hrvatska, i srpska i bošnjačka i svih drugih građana koji u njoj žive s jednakim pravima i slobodama na cijeloj njenoj teritoriji - rekla je Turković.

Dodala je kako je vrijeme pokazalo, a kroz historiju će još jasnije pokazati, da je Alija Izetbegović bio i ostao čovjek čije ideje, rad i djelovanje vrijedi spominjati.

Turčalo je tokom obraćanja na akademiji kazao kako oblikovan teškim životnim iskustvom i dubokim vjerovanjem Izetbegović je na svom putu kreatora bh. historije posljednje dekade prošlog i početka ovog stoljeća u čijem se središtu nalazio kao najznačajnija ličnost, jasno pokazivao kako nikada ne treba gubiti vjeru i da pravedna borba može pokrenuti planet.

- To čvrsto vjerovanje, karakter i osobna hrabost su mu pomogli da odgovori na izazove liderstva u turbulentnim vremenima uspijevajući da okolnosti koje su takva vremena proizvodila pretvori u viziju budućnosti, viziju suverene i nezavisne BiH - rekao je Turčalo.

Pejanović, član ratnog Predsjedništva RBiH, kazao je kako je on jedan od onih sedam ljudi što su zajedno radili u najtežem vremenu za ovu zemlju (1992.-1995. godina).

Podsjetio je na dvije dimenzije državništva Izetbegovića, multietničnost i odgovornost za narod.

Pejanović se osvrnuo na prilike 1990-ih godina kada je osnovana Stranka demokratske akcije (SDA), a Izetbegović bio na njenom čelu, kao i o putu Bosne i Hercegovine ka nezavisnosti.

- Historijski tokovi koji su uslijedili nakon referenduma građana o nezavisnom i suverenom državnopravnom statusu BiH, u februaru i martu 1992. su potvrdili da je ideja referenduma bila vizija za političku budućnost BiH. Pred tim historijskim izazovom, Alija Izetbegović je pokazao državničku mudrost i sposobnost pozivajući građane da umjesto nesložnih stranaka u parlamentu odluče o svom zajedničkom životu, svojoj zemlji i suverenom statusu svoje države BiH - rekao je Pejanović.

Dodao je kako je zahvaljujući volji i opredjeljenju građana iskazanih na referendumu, BiH je dobila međunarodno priznanje i primljena u članstvo u Ujedinjenim nacijama 22. maja 1992. godine.

Govorio je i o ratu u BiH, okončanom Dejtonskim mirovnim sporazumom.

- Izazov odbrane BiH i izazov pregovora u miru Alija Izetbegović je uspješno iznio - rekao je Pejanović.

Održan je i kulturni program.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.


(Vijesti.ba / Anadolija)