SAHAR

SaharTV - U sinoćnjoj emisiji Potraga RTL televizije objavljeni su uznemirujući kadrovi na kojima maskirane osobe, s takozvanim fantomkama, udaraju izbjeglice koje ispuštaju bolne krikove te ih tako nasilno usmjeravaju preko rukavca rijeke Korane s teritorija Hrvatske na teritorij Bosne i Hercegovine.

Istu su snimku objavili nizozemska istraživačka novinarska mreža Lighthouse Reports te neki od vodećih europskih medija koji su također sudjelovali u istraživanju.

Na snimci se može čuti i kako jedan od maskiranih muškaraca nakon udarca migranta palicom viče za njim: "Go to Bosnia."

Ovo je snimljeno u lipnju za vrijeme osmomjesečnog novinarskog istraživanja u kojem je RTL-ova ekipa sudjelovala zajedno s kolegama već spomenute istraživačke mreže Lighthouse Reports iz Nizozemske, švicarskog SRF Rundschaua, njemačkog ARD Studia Beč, ARD Monitora, francuskog Liberationa, nizozemskog Pointera, Novosti i der Spiegela. Istraživački novinari Klaas van Dijken i Lamia Šabić kamerom su zabilježili ovaj događaj nedaleko mjesta Šturlić na bosanskohercegovačkoj strani.

"Kad smo ušli na područje tzv. zelene granice, kod rijeke Korane, nedaleko mjesta Šturlić u BiH, morali smo puzati kroz žbunje i onda smo čuli automobil kako se vozi s druge strane, po makadamu, s hrvatske strane granice. Vozilo se zaustavilo, otvorili su kombi, pretpostavljam, jer ga nismo mogli vidjeti, ali smo mogli čuti udarce i krikove ljudi, bilo je očito da je u tijeku premlaćivanje. Zatim, oko 20 metara od nas, kroz grmlje smo ugledali četiri osobe s maskama kako udarajući tjeraju ljude u rijeku dubine do prsa. Silom u Koranu i nazad u Bosnu", ispričao je van Dijken.

Nasilne deportacije, tzv. pushbackovi, protjerivanja s hrvatskog tla uz primjenu sile pri kojima policija oduzima mobitele, osobne stvari i dokumente redom su svjedočanstva izbjeglica o kojima su do sada izvještavali ne samo brojni domaći i strani mediji već i gotovo sve domaće i međunarodne nevladine organizacije. Osobe na ovoj snimci nemaju nikakvih oznaka na svojim odorama. No radi se o opremi kakvu ima hrvatska interventna policija.

"Pažljivo smo pregledali snimku i utvrdili da muškarci nose specifične jakne, prošivene s dugim rukavima. Analizirajući ih, zaključili smo kako je neobično da nose takve, prošivene jakne, a bio je topao, ljetni dan. Zatim smo usporedili fotografiju službene podjakne hrvatske interventne policije s jaknom koja se može vidjeti na snimkama, i jasno je da se radi o potpuno istoj vrsti jakne. Ima isti zatvarač, zatvarače sa strane i isti uzorak, način na koji je jakna prošivena", objašnjava van Dijken.

Osim usporedbe jakne koja se jasno može vidjeti na barem dvije osobe na snimci, analitičari istraživačke mreže utvrdili su, a izvori potvrdili i da je proizvođač pištolja - koji jedna od maskiranih osoba ima za pojasom - hrvatska tvrtka HS produkt koja snabdijeva policijske snage, a uz futrolu za lisice vidljiva je i specifična palica.

"Još jedan element u videu koji smo analizirali je tonfa-palica koju su koristila trojica od muškaraca koje smo snimili, a kojom su tukli tražitelje azila. Tonfa se izdaje - zadužuju je - jedino u Interventnoj policiji u Hrvatskoj", kazao je van Dijken.

Kao dodatnu provjeru o čemu se radi istraživački novinarski tim snimku je pokazao bivšem pripadniku hrvatske policije, sada stručnjaku za nacionalnu sigurnost.

"Obzirom da nema oznake, ali vidimo da ima neku svojevrsnu odoru i da ima službeno naoružanje, palicu tonfu, što u Hrvatskoj zapravo duže policijski službenici koji rade u Interventnim jedinicama policije. Po opremi bi to mogao biti pripadnik Interventne policije obzirom na tonfu i na dijelove odore koji su na neki način prepoznatljivi, tako da bi se to s te strane moglo u tom smjeru možda locirati. Granična policija, koliko znam nisu zaduženi sa tonfama, granični policajci, a ni temeljni policajci", kazao je Željko Cvrtila, bivši savjetnik za sigurnost u MUP-u.

Na pitanje je li moguće da se radi o civilnoj grupi ljudi koja je nabavila opremu koju koristi Interventna policija, Cvrtila je odgovorio da to jednostavno nije vjerojatno iz dva razloga.

"Jedan je da ne vidim motiv da bi netko ušao u to područje i protjerivao te ljude i bavio se uopće migrantima, a drugi je da je to pod visokim stupnjem nadzora policije, znači u tehničkom i u fizičkom smislu i teško je vjerovati da bi neka druga grupa egzistirala pored policije na tom području", kazao je Cvrtila.

U prilog tome da se radi o pripadnicima policije govori i nekoliko izvora koje je tijekom svog istraživanja kontaktirala novinarska mreža.

"Neki od nas već godinama prate Instagram i Facebook profile policajaca koji su javni, stoga smo mogli biti sigurni da rade u policiji. Pisali smo svima koje smo mogli jasno identificirati kroz javno dostupne izvore. Poslali smo im poruku. Tako je moj tim, ovdje u Švicarskoj uspio razgovarati s ljudima koji još rade u hrvatskoj policiji ili su je nedavno napustili", ispričala je Nicole Voegel iz SRF Rundshau.

Naći izvore u hrvatskoj policiji ispočetka je bilo vrlo teško, kaže novinarka. Novinari su naišli na „zid šutnje“, kako ga je nazvala. No nakon nekog vremena uspjeli su ostvariti kontakt. Jedan od njih o poslu na granici je napisao:

"Službeno nema naredbe u smislu da ju je MUP službeno objavio. Međutim, interno, postoji naredba da migranti koji se zateknu na području Hrvatske moraju biti vraćeni preko „zelene granice“. Stoga policajci nisu ništa krivi. Tako im je naređeno. Obaveza im je izvršavati naredbe. Rade sve što policija radi u takvim slučajevima i po naredbi svojih nadređenih. Sve dolazi iz MUP-a. A možeš vidjeti i sama prema brojnim pogreškama koje se ne procesuiraju, čini se da se radi o zataškavanju", napisao je anonimni izvor iz MUP-a.

Radi li se o naredbi ili samostalnom djelovanju lako je utvrditi ukoliko se to želi, tvrdi Cvrtila.

"To bismo mogli utvrditi ukoliko izvršimo uvid i provjere u pritužbe odnosno predstavke koje su išle u tom smjeru, koliko su one obrađene, koliko su detaljno, na koji način i što se moglo iz njih zaključiti. Ukoliko se te predstavke ne uzimaju u obzir, ili se prema njima ne radi ili se radi ovlaš, onda bi mogao doći u pitanje sam vrh dakle, Ministarstva, obzirom da je Unutarnja kontrola zapravo direktno pod samim ministrom unutarnjih poslova", kazao je Cvrtila.

Snimku je pogledao i bivši ministar policije Ranko Ostojić koji kaže da bi interes policije morao biti da se ovakva snimka temeljito istraži kao i svi dosadašnji navodi o ilegalnim i nasilnim pushbackovima na hrvatskim granicama.

"Upravo te sumnje, a to znači da netko ima HS, dio uniforme koja pripada interventnoj policiji i tonfu koja pripada interventnoj policiji, sve to skupa možete imati i privatno, prema tome interes hrvatske policije bi trebao biti da skine takve sumnje sa sebe, pogotovo ako je takva situacija da se tu radi o nekome tko to radi samostalno. Koja to policija može dozvoliti da netko uzima zakon u svoje ruke i da se sam obračunava s ilegalnim prelaskom granice?! Mene interesiraju službena izvješća, a mi službena izvješća danas nemamo", kazao je Ostojić.

O protuzakonitim vraćanjima s hrvatskog teritorija koje provodi policija, a koje je snimila ekipa švicarske televizije na zelenoj granici - već smo izvještavali, a nakon toga na zajedničkoj sjednici saborskih Odbora za ljudska prava i Odbora za nacionalnu sigurnost i migracije u srpnju načelnik uprave za granice Zoran Ničeno tvrdio je da se, kad se osoba nađe na hrvatskom teritoriju - postupa u skladu sa zakonom, a novinarske snimke koje pokazuju nezakonite pushbackove su montirane.

"Kada smo tu istu gospođu novinarku zatražili da nam da tu istu snimku da u originalu da vidimo kako ona izgleda neizmijenjena obzirom da je poslana slika koja je izmijenjena, onda tu sliku nismo dobili, dakle ona nam tu sliku ne daje, odnosno snimku. To znači da mi ne možemo provesti učinkovitu istragu", kazao je Ničeno 14. srpnja.

Kolegica iz Švicarske kaže da nju hrvatska policija nije kontaktirala i čudi se kako je moguće da policija ne može provesti istragu bez novinarske pomoći. Osim nasilnog pushbacka, ekipe novinarske mreže proteklih mjeseci snimile su novih 11 grupnih pushbackova na pet različitih lokacija od kojih je jedan zabilježen i dronom. I to na istoj lokaciji u blizini Korane na kojoj je snimljen i nasilni pushback.

"Otišli smo na jedno od mjesta, to je bilo sad u rujnu, koje se često koristi u ovo vrijeme, bilo je to rano ujutro i imali smo i sreće jer je bila magla nad Koranom, možda nismo bili toliko uočljivi kad smo prilazili lokaciji i tako smo uspjeli dići dron u zrak a da nismo bili uočeni", objašnjava Nicole Voegele.

Uvećana snimka pokazuje kako na hrvatskoj strani granice iz jednog kombija izlazi šest osoba od kojih barem jedna navlači takozvanu fantomku, dok iz drugog s policijskim oznakama izlazi 15 migranata koje osobe u tamnim odorama zatim ispraćaju u šumu prema bosanskohercegovačkoj granici. Ovo su njihove izjave nakon što su vraćeni.

"Hodali smo 3-4 dana, policija nas je ulovila. Kako su vas tukli, s čim? Palicama. Dovezli su nas kombijem, uzeli nam telefone, baterije, stvari, i onda su nas strpali u kombi i deportirali iz Hrvatske. Jeste li tražili azil? Neki od nas jesu. Pitali su ima li maloljetnika. Rekli smo da smo maloljetnici, ali ga je svejedno tukao."

Svaka novinarska ekipa koja je proteklih godina izvještavala s granice od izbjeglica je čula gotovo istu priču. Redom su tvrdili da ih hrvatska policija vraća u BiH ne dajući im priliku za međunarodnim zakonima zajamčeno pravo da traže azil te da pritom nerijetko primjenjuju silu. Takva svjedočenja nameću zaključak da se ne radi o izoliranim slučajevima, već sistemskom postupanju.

Ljudi koje vidimo na snimci s početka priloga koji su silom otjerani u BiH tom prilikom su novinarskom timu izjavili drugačije. Radilo se o grupi Pakistanaca i Afganistanaca. Ozljede ove grupe ljudi isti dan pregledao je tim Liječnika bez granica.

"Tretirali su deset ljudi tog dana i još sedmero u sljedećih nekoliko dana, sve iz iste grupe. Prema nalazima našeg doktora radilo se o teškim modricama na različitim dijelovima tijela. Većina ozljeda bila je na gornjoj, stražnjoj strani tijela, u predjelu ramena, ruku, laktova i bedara. Prema pregledima našeg liječnika i pričama svjedoka radilo se o ozljedama nastalim od udaraca s leđa dok su žrtve klečale. Liječnici su također ustanovili da neki pacijenti imaju duboke rane na stopalima, duboke posjekotine što ukazuje da su pacijenti morali hodati bosi po grubom terenu. Naši doktori su također liječili i šestero djece iz te grupe, koja su imala iste ozljede kao i odrasli", kazao je Daniel Song iz Liječnika bez granica, ujedno i njihov koordinator za sjeverni Balkan.

Liječnički nalazi poklapaju se i s izvješćima koja stižu u ured Pravobraniteljice za djecu u kojima se govori da nasilni tretman doživljavaju i najranjivije skupine, obitelji s djecom i trudnice. Detalj koji se često čuo od migranata je i da im policija, prije nego ih vrati u BiH, oduzima osobne stvari. Naša istraživačka mreža uspjela je potvrditi da se takve stvari odvijaju na lokalnom deponiju otpada pokraj Donjeg Lapca.

Stanovnici Donjeg Lapca nerado pričaju na temu izbjeglica, ipak u razgovoru s nekima od njih doznalo se da je već uobičajena stvar da policijski kombi izbjeglice koje zateknu s ove strane utrpaju u svoju tzv. maricu i odvezu ih u Bosnu na drugu stranu granice, također kruže glasine da osobne stvari koje im oduzmu voze ovdje negdje na obližnje smetlište.

Radi se o deponiju zvanom „Bare“, a prema izvorima sa spaljivanjem se počelo u ljeto 2020. Lokaciju su novinari posjetili u tri navrata, švicarska ekipa je zabilježila crni dim te kadar policijskog kombija na odlagalištu, austrijska ekipa zatekla je spaljene osobne stvari. Pokraj spaljenih mobitela, baterija, lijekova i ostalog naša ekipa pronašla je i dokument koji pripada osobi iz Pakistana.Na osnovu ovog dokumenta hrvatska policija je redovnim readmisijskim postupkom mogla osobu vratiti u BiH gdje je očito zatražila azil. Kako je moguće da je ovakav dokument završio na zgarištu odlagališta otpada u Hrvatskoj, umjesto u policijskom sustavu gdje mu je mjesto, uz još niz pitanja koja je Potraga uputila MUP-u. Do zaključenja priloga pismeni odgovor nije stigao. No tijekom dana su zatražili novinarke Potrage da dođu u Ravnateljstvo policije i pokažu im snimku. Nekoliko sati kasnije Potraga je objavila kratku izjavu Marine Mandić iz Ravnateljstva policije koja je objasnila da će prvo pristupiti utvrđivanju lokacije i vremena snimke. Iz Potrage napominju kako su te podatke policiji dali.

"Naime, na kvalitetu našeg istraživanja uvijek utječe to da i će nam se ustupiti originalna snimka tako da bismo mi što kvalitetnije utvrdili sve relevantne činjenice. Međutim, bez obzira na to, glavni ravnatelj policije će, na područje koje ste vi naveli kao moguće područje na kojem se dogodio taj događaj, žurno uputiti stručni tim, a kako bi taj mogao što je prije moguće započeti sa svojim radom", kazala je Marina Mandić.

Iako je snimku osobno pogledao i Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granice, nije htio dati komentar za Potragu.

"Sve ovo radimo ne prejudicirajući, dakle u ovom trenutku radi li se o policijskim službenicima hrvatske policije i ne prejudicirajući bilo čiju moguću odgovornost. Ukoliko, nakon što se provede cjelokupni postupak i utvrde sve relevantne činjenice, se utvrdi da se radi o policijskim službenicima, mi ćemo, naravno, kao i do sada, sukladno našim propisima, provesti adekvatne postupke utvrđivanja moguće odgovornosti za policijske službenike", kazala je Mandić.

Voditelj Lighthouse Reportsa koordinirao je novinarsko istraživanje i na granicama Rumunjske i Grčke. Niz informacija upućuje na zaključak da se slična praksa kao i u Hrvatskoj provodi i na ostalim europskim granicama.

"Mislim da Europska komisija zna što se događa, postoji mnogo svjedočenja i izvještaja o nasilnim postupanjima hrvatske policije, ali i u ostalim dijelovima Europe. Ipak, do sada nije bilo vizualnih dokaza pa su mogli poricati. Osim toga mogli su poricati i zato što osobe koje su to radile nemaju na sebi nikakvih službenih oznaka, a lica su im prekrivena maskom. Ono što smo mi dokazali jest da se nasilne akcije događaju, i da ih ne provode neki huligani ili bande, nisu u pitanju paravojne formacije, nego članovi policije koji su najvjerojatnije dio koordinirane policijske operacije", kazao je van Dijken.

"Komisija razumije potrebu da se osigura učinkovita zaštita granice, ali je uvijek tvrdila da to treba uskladiti sa zaštitom temeljnih prava. S tim u vezi, Komisija je duboko zabrinuta zbog stalnih i sve češćih izvještaja i navoda o pushbackovima i zlostavljanju migranata", poručili su iz Europske komisije.

"Mislim da Europa mora reći što hoće od politike, a onda ona sama i od država Europske unije zatražiti da se to pretoči u propise i zakone. Ako netko smatra da treba na takav način tjerati i sprječavati migrante onda neka to napiše u zakon da policija ima takve ovlasti, na ovakav način u problem se dovode isključivo policijski službenici i njihovi neposredni rukovoditelji koji bi čak mogli završiti u istragama zbog ovakvih postupanja koja nisu utemeljena u zakonima i propisima", tvrdi Cvrtila.

"Moram reći, izostanak kontrole bilo koje, hrvatske parlamentarne, civilne, Europe koja u krajnjem slučaju ne reagira i koja ne želi raščistiti stvari, sama je činjenica dovoljna da možete zapravo zaključiti da postoji prešutna suglasnost. Pohvale koje stižu hrvatskoj policiji itd., mene žaloste jer ako je to način na koji će se Europa ubuduće ponašati nespremna da odradi svoj posao sukladno zakonima koji jesu na snazi i koji bi trebali svih obavezivati", kazao je Ostojić.

(Vijesti.ba)