SAHAR

SaharTV - Izaslanik Ministarstva vanjskih poslova Islamske Republike Iran Ibrahim Taherian obratit će se ove godine na obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici kada će ukazati na potrebu odavanja počasti žrtvama i osuditi taj stravični zločin.

U intervjuu za Fenu naglasio je da će poruka koju će prenijeti biti usmjerena prema odavanju počasti dušama plemenitih šehida, izrazu suosjećanja i solidarnosti s preživjelim žrtvama genocida i jasnoj osudi tog zločina te će odraziti kontinuitet podrške Irana narodu i vladi Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je da zvanični predstavnici Islamske Republike Iran na ceremoniji obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici učestvuju svake godine i da u svojim obraćanjima podsjećaju na jasne stavove Irana.

Taherian je podsjetio da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 16. aprila 1993. godine usvojilo Rezoluciju 819 kojom je Srebrenica proglašena Zaštićenom zonom UN-a. Temeljem njenog sadržaja odgovornost za živote i sigurnost naroda koji je u toj regiji potražio spas i utočište preuzele su mirovne snage UN-a, ali je činjenica, kaže Taherian, da svjetska zajednica nije učinila dovoljno u sprečavanju tog zločina i da je djelovala sa zakašnjenjem.

- Poruka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antónija Guterresa povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici također je sadržavala svojevrsno priznanje toga - dodao je.

Stravična tragedija Srebrenice rezultat je ekstremističkog nacionalizma i ambicija nekolicine iracionalnih političara nesklonih logičnom promišljanju, ističe Taherian i napominje da narodi nisu imali problema jedni s drugima te da su godinama živjeli jedni pored drugih.

- Ova i slične tragedije u svijetu ne smiju biti zaboravljene, ali isto tako ne bi smjele postati ni izvorom širenja mržnje i animoziteta. Nezaborav znači ulaganje napora u cilju uvjeravanja svjetske zajednice da djeluje tako da nikada više ne dođemo u priliku da svjedočimo takvim gorkim događajima. Temu genocida moramo održavati vitalnom i zbog vladavine zakona i zbog same ljudskosti - stava je.

Istaknuo je da Srebrenica nije pitanje koje je moguće zaboraviti, poreći ili negirati. Poricanje činjenica ne znači nestanak realnosti, a preživjele žrtve genocida, potomci žrtava genocida, majke šehida i djeca žrtava su još uvijek živi, kao i na stotine očevidaca tog zločina.

- Nišani kraj šehidskih mezara u Potočarima i ostaci tijela koje svake godine kopamo u te mezare najnepobitniji su dokazi genocida. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Međunarodni rezidualni mehanizam jasno su potvrdili da se genocid dogodio i svojim presudama ga učinili neporecivim - podsjeća Taherian.

Međutim, dodao je, osim političara, pravnika i međunarodnog sistema, mediji, umjetnici i intelektualci, također imaju obavezu da značajnim djelima na međunarodnom nivou predstave šta se dogodilo u Srebrenici, a kako bi ponavljanje, poricanje i zaboravljanje genocida u historiji i budućim generacijama bilo osujećeno.

- Ovdje kao primjer želim navesti film redateljice Jasmile Žbanić "Quo vadis, Aida?" u kojem se na umjetnički način pristupa pitanju Srebrenice i nadam se da ćemo svjedočiti nastanku brojnih sličnih umjetničkih djela bh. umjetnika - poručio je.

Ibrahim Taherian bio je prvi ambasador Irana u Bosni i Hercegovini te se prisjetio da je 8. maja 1994. godine stigao u Sarajevo s delegacijom koju je predvodio tadašnji ministar vanjskih poslova Irana kada su u zgradi Predsjedništva BiH održali niz sastanaka.

Potom su s bh. zvaničnicima, predsjednikom Predsjedništva Alijom Izetbegovićem i nekolicinom ministara, otišli u ulicu Alifakovac i u jednoj dvospratnici na čijem krovu su bili vidljivi tragovi granatiranja otvorili Ambasadu Islamske Republike Iran. Taherian je počeo tešku i kompliciranu misiju čiji svaki dan pamti, ali najradije se, kaže, sjeća ljubavi naroda prema svojoj domovini, otpora i iskrenog požrtvovanja.

Grad Sarajevo mu je u znak zahvalnosti za nesebičan doprinos dodijelilo status Počasnog građanina, ali Taherian naglašava da bi medalje za zasluge i hrabrost trebalo dati svim građanima Sarajeva koji su u najtežim prilikama nastavili živjeti u opkoljenom Gradu i koji ni u najtežim uvjetima nisu dozvolili da se Grad preda.

Ambasada Islamske Republike Iran bila je prva ambasada u opkoljenom Sarajevu u kojoj je djelovao rezidentni ambasador i ispred koje se viorila državna zastava.

- U to doba nije bilo nekih posebnih diplomatskih protokola pa sam stalno bio u pokretu i susretao se s bh. zvaničnicima. Svakodnevno sam održavao sastanke kako bih koordinirao dospijeće pomoći. Zbog svega toga su mi prijatelji dodijelili status Počasnog građanina i on je od neprocjenjive važnosti. Status Počasnog građanina mi je pak mnogo važniji kao simbol zahvalnosti naroda BiH za podršku Irana - naglasio je.

Kazao je i da je Bosna i Hercegovina stanovnicima Irana koji pamte događaje iz devedesetih godina prošlog vijeka dobro poznato ime, a Iran se ponosi time što je među prvim državama priznala nezavisnost BiH odmah po njenom proglašenju i odmah uspostavila dobre odnose.

Brojne kulturološke sličnosti i istovjetnosti, kao i brojne historijske veze, čvrsto povezuju narode Irana i BiH i one su, kaže Taherian, umnogome prevazilaze ekonomske interese i materijalne motive te je čvrstoća tih veza dokazana u veoma teškim uvjetima.

- Cijeli narod Irana se veseli tome što u BiH danas vladaju mir i spokoj i nada se da će jačanjem nacionalne kohezije i bliskosti među različitim etničkim grupama i političkim tokovima nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet zemlje biti zauvijek neupitno sačuvan - podvukao je.

Kako je u intervjuu za Fenu naglasio izaslanik Ministarstva vanjskih poslova Islamske Republike Iran Ibrahim Taherijan, vanjskopolitički pristup Irana utemeljen je na nesebičnoj podršci jačanju mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu i posebno u BiH i naglašavanju podrške Irana teritorijalnom integritetu, nacionalnom suverenitetu te suživotu svih etničkih i vjerskih grupa u BiH.

(FENA)